Studenti, smanjite stres: Evo kako vam grljenje drveća može pomoći u tome

Određene vrste drveća imaju posebnu energiju koju ljudi mogu upiti dok borave uz njega ili ga dodiruju zagrljajem.


Foto: iStock
Foto: iStock

Dendroterapija je drevna iscjeliteljska metoda u kojoj se koristi liječenje drvećem. Od davnina slavenskog učenja postoji vjerovanje i priče da prirodni elementi koji nas okružuju mogu imati iscjeliteljsko djelovanje. Iz tog učenja dolazi i liječenje biljem, ali i dendroterapija ili liječenje drvećem.

U ovoj metodi se vjeruje da određene vrste drveća imaju posebnu energiju koju ljudi mogu upiti dok borave uz njega ili ga dodiruju zagrljajem. Ideja dendroterapije potvrđena je i znanstvenim istraživanjima kroz koja se dokazuje da drveće emitira suptilnu energiju koja ima antiupalno i antibakterijsko djelovanje na ljude. Dendroterapija ima pozitivan učinak na otpuštanje stresa i opuštanje kod ljudi, piše N1.

Što kažu istraživanja o dendroterapiji?

Ideja da drveće liječi nije konvencionalna i čini se kao dio narodne predaje, no znanstvena istraživanja pokazuju kako u cijeloj priči postoje konkretni dokazi. Boravak u prirodi i uz drveće preporučuje se iz nekoliko razloga kao što je udisanje svježeg zraka, oslobađanje stresa, hodanje koje je dobro za cjelokupno zdravlje, odmaranje očiju i slično. Uz to, vjeruje se da je za liječenje nekih problema dendroterapija odličan izbor, posebno za liječenje stresa koji je danas vrlo česta poteškoća i okidač za razvoj brojnih hroničnih i akutnih problema.

Znanstvenici su dokazali da blizak kontakt s drvećem kroz dendroterapiju uspješan u smanjivanju stresa i tjeskobe. Sudeći po danskom istraživanju koje je provedeno na 10 hiljada žena, život u prirodi i boravak uz drveće smanjuje količinu bolesti za 20%.

Više o dendroterapiji govore zapisi iz povijesti u kojima se spominju trudnice koje su sjedile pod lipom kako bi dobile zdravlje za još nerođeno dijete, vojnici su stavljeni ispod hrasta kako bi im brže zacijelile rane, a mlade djevojke bi provodile vrijeme uz brezu kako bi nakupile pozitivnu energiju za bolji ljubavni život.

Na ovaj način su se od davnina ljudi liječili od angina, gastritisa ili glavobolja.

Kada i kako grliti drveće?

Energija drveća najviše se emitira u jutarnjim i ranim popodnevnim satima. Smatra se kako bi najbolje bilo boraviti u šumi u periodu do 17 sati. Grljenje drveća ne bi trebalo trajati duže od nekoliko minuta, a u to vrijeme bi bilo poželjno biti u potpunoj tišini i opuštenosti. Ne preporučuje se pomicanje za vrijeme dendroterapije kao niti grljenje drveća tri sata prije spavanja.

Razlika energija koje drveće odašilje razlikuje se i ovisno o godišnjem dobu. Dendroterapija ljeti pomaže u liječenju fizičkih bolesti i reuma, a zimi ima opuštajući efekt na psihološko stanje.

Da biste grlili drvo i prihvatili njegovu pozitivnu energiju trebate doći do njega, okrenuti se licem prema drvetu i naprosto ga zagrliti. U tom trenutku možete i meditirati te paziti na disanje kako bi upili što više njegove energije. Čitav proces treba trajati nekoliko minuta. Ako nemate priliku boraviti u šumi svaki dan, a želite primati dobru energiju, pokušajte u domu imati što više drvenog materijala ili čak komad određenog drveta.

Od davnina slavenskog učenja postoji vjerovanje i priče da prirodni elementi koji nas okružuju mogu imati iscjeliteljsko djelovanje. Iz tog učenja dolazi i liječenje biljem, ali i dendroterapija ili liječenje drvećem.

Koje drveće ima dobru energiju?

Kao i kod biljaka, različito drveće ima drugačiju energiju koja ima utjecaj na ljudsko stanje i zdravlje. Neka stabla tako mogu imati negativnu energiju i u dendroterapiji bi se trebala izbjegavati.

Osim što se smatra da to drveće odašilje negativnu energiju, smatra se kako ono ljudima „krade pozitivnu energiju“ umjesto da je daje. Drveće koje šalje negativnu energiju i koje bi trebalo izbjegavati u dendroterapiji su smreka, jela, joha, jasika, trešnja i vrba.

S druge strane, najbolje drveće za dendroterapiju koje će donijeti dobru energiju i za koje se vjeruje da može izliječiti bolesti. Najbolji u tome su hrast, breza, bor, cedar, bagrem, klen, jarebika, jabuka i šljiva.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!