Doživjeli ste “burnout” na fakultetu? Evo kako da se uspješno nosite sa stresom i obavezama

Istraživanjima koja su rađena u posljednjih nekoliko decenija je utvrđeno da je emocionalna inteligencija najznačajnija za uspjeh na fakultetu i poslu.


burnout syndrome concept
Ilustracija: STUDOMAT

Direktorica programa master studija medicine na Univerzitetu Pennsylvania Kandi Wiens je napomenula da emocionalna inteligencija može pomoći i u upravljanju stresom i obuzdavanju sagorijevanja (burnout).

Wiens je u svrhu pisanja svoje nove knjige “Imunitet na sagorijevanje (Burnout Immunity)” intervjuisala stotine ljudi koji imaju karijerne uspjehe u uslovima velikog stresa. Preporuka Wiens je da obratite pažnju na to kako se nosite sa stresom, a na osnovu čega trebate procijeniti svoju emocionalnu inteligenciju. Kako je objasnila u spomenutoj knjizi, zdravom reakcijom na stres moguće je spriječiti sagorijevanje koje je posljedica hroničnog, nekontrolisanog stresa.

Emocionalno inteligentni ljudi se oslanjaju na tri strategije za upravljanje stresom, a to su:

  1. Samosvjesnost – Razumijevanje šta uzrokuje stres i zašto.
  2. Samoregulativnost – Prepoznavanje i prihvatanje negativnih misli i emocija kako bi se došlo u smireno, hladnokrvno stanje, čak i kada se stres povećava.
  3. Samomotivacija – Vjera u sposobnost nositi se sa stresnim situacijama i zahtjevima, znati kako se motivisati da se zadatak završi ili za promjenu raspoloženja s negativnog na pozitivno.

Kako povećati emocionalnu inteligenciju?

Emocionalna inteligencija je kod nekih urođena, ali se može i naučiti te poboljšavati. Prema Wiens, sve počinje s razumijevanjem šta uzrokuje stres na fakultetu i poslu.

Istakla je tri stvari na osnovu kojih je moguće prepoznati uzroke stresa, a to su:

  1. Osjećaj nefokusiranosti i osjećaj kao da je mozak “offline”
  2. Želja da se vrisne kada nadređeni nešto traži;
  3. Osjećaj nelagode u stomaku. Uzroke stresa je moguće primijetiti i sagledavanjem stresnog trenutka.

– Prisjetite se posljednjih nekoliko sedmica i sagledajte svaki trenutak koji je kod vas izazvao negativnu emocionalnu ili fizičku reakciju. Možda ste se iznenada osjećali tužno ili razdražljivo, frustrirano ili preplavljeno. Možda ste se obrušili na nekoga ili ste postali pasivno agresivni, ukazala je Wiens u svojoj knjizi.

Neodgovarajuća reakcija na stres može negativno djelovati na radnu produktivnost ili biti potpuno štetna na radnom mjestu. Takva reakcija za posljedicu može imati i prenošenje stresa na kolege. Wiens je napomenula da se razumijevanjem uzroka stresa doprinosi tome da se bude pažljiviji i samoregulišu emocije prije nego što stvari izmaknu kontroli.

Vježbe samoreagulacije

Kao praksu samoregulacije je preporučila vježbe dubokog disanja, jer se time usporavaju otkucaji srca i efikasnije oslobađa ugljendioksid iz tijela, a evo kako to činiti datim redoslijedom:

  1. Duboko udahnite i zadržite dah na pet sekundi;
  2. Još jednom brzo udahnite i zadržite dah na tri sekunde;
  3. Polako izdišite na šest sekundi;
  4. Ovaj ciklus ponovite tri puta. Ostale aktivnosti samoregulacije podrazumijevaju šetnju vani, ali je dobro i rasplakati se jer se time oslobađaju hormoni dobrog osjećaja – oksitocin i endorfin, prenosi CNBC.