Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Odgovorio je Ambra Bendžamin (Ambra Benjamin) koji zapošljava softver inženjere. Prethodno je zapošljavao u drugim kompanijama, i to u oblasti finansija, prodaje, itd. Dakle, ono što ima kaže ne odnosi se samo na IT industriju, već na skoro sve poslovne sektore. Ovo je njegova priča:

Ono što prvo vidim jeste:

Najskoriji posao.

Pokušavam da shvatim kakav je trenutni status kandidata za posao, i zašto je uopšte zainteresovan za novu poziciju. Da li je na posljednjoj poziciji samo tri mjeseca? Onda nije baš najpametniji izbor da ga/je zaposlim. Najvažnije je da li najskorije iskustvo ima značaja za poziciju koja je otvorena.

Koliko prepoznajem/znam za kompaniju za koju je kandidat radio.

Neću da lažem, ja sam “kompanijski snob”. Poslodavci uočavaju određene obrasce i trendove kod zaposlenih u istim kompanijama, i otprilike znamo kakav bi rezultat mogao da bude. Ako ne prepoznajem kompaniju, onda bi trebalo da se više udubim u rezime.

Ukupno iskustvo.

Da li postoji napredak u karijeri? Da li postoji porast odgovornosti? Da li zvanja imaju smisla?

Pretraga ključnih riječi.

Da li kandidat ima iskustva koje tražim? Bilo je slučajeva kada sam pretraživao iskustvo kao ključnu riječ kroz CV. Posebno kroz one koji su toliko dugački da ih je teško pratiti. Ako tražim iOS inženjere, jednostavno ukucam u pretragu rezimea ovu riječ. Nakon toga se udubljujem u CV, ali za početak, ovo štedi dosta vremena.

(Velike) pauze.

Ako postoje velike pauze između radnih iskustava, onda bi trebalo da budu objašnjene. Pokrenuli ste svoj biznis ali vam nije uspjelo, i nakon 3 ili 5 godina ste odustali? Impresivno i vrijedno poštovanja! Napišite to. Budite “kreativno iskreni” i imenujte period “pauziranja” kako bi to poslodavac znao…

Profili na društvenim mrežama.

Ako ostavite linkove do LinkedIn, Quora ili Twitter profila, uvijek ću kliknuti. To mi je i omiljeni dio, nikad ne znate šta možete da dobijete.

Stvari na koje rijetko obraćam pažnju:

Obrazovanje.

Iako naravno pogledam koju je školu i/ili fakultet kandidat završio, za mene je iskustvo glavno, osim ako ste tek završili studije ili ste na završnoj godini. Moram da napomenem da ovo zavisi od kompanije do kompanije. Kod consulting kompanija, iskustvo je od velikog značaja. Uzeću za primjer Fejsbuk (Facebook) koji, iako favorizuje kandidate – inženjere koji imaju diplomu, u velikoj mjeri zapošljava inženjere koji nisu završili koledž.

Fensi formati.

PDF je najbolji izbor. Ako ga suviše “kitite” i obraćate pažnju na detalje, moram da vas razočaram – poslodavci rijetko obraćaju pažnju na to. Bitna nam je preglednost, jasnost i konciznost.

Lični detalji.

Ovde želim da napomenem da se američke i evropske radne biografije razlikuju. U Americi ne navode lične detalje, kao što je bračni status, državljanstvo, a ne stavljaju ni sliku. To je zato što žele da izbjegnu bilo koju vrstu diskriminacije. U Evropi je standard da se slika stavlja. Zato pazite, ako šaljete CV za posao u Americi, sklonite sve lične detalje kao i sliku.”

(Biznisinfo.ba)

Prethodni članakŽelite da učite brže i više? Poslušajte Einsteinov savjet
Naredni članakSavjeti: Pravi “fitnes” za mozak

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.