Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Boju očiju naslijeđujemo od roditelja, a gen za smeđu boju je dominantan, dok je gen za plavu boju recesivan. Također, naučnici su otkrili da je plava boja očiju zapravo genetska mutacija, a svi plavooki ljudi su zapravo daleki rođaci i dijele zajednički DNK.

Boja očiju kod ljudi može biti tamna ili svijetla, a kreće se od smeđe do plave i zelene boje i ovisi o pigmentu. A genetske mutacije mogu dovesti i do neobične boje očiju: crne, crvene (kod albino osoba), ljubičaste, boje jantara, lješnjaka. Smeđa boja je, s rijetkim izuzecima, jedina boja šarenice i gen za smeđu boju je najdominantniji za određivanje boje očiju. Smeđe oči su i najčešća boja očiju kod više od pola svjetske populacije.

No, boju očiju određuje više gena od kojih neki imaju veći, a neki manji utjecaj na količinu pigmenta koji određuje boju. Ako oba roditelja imaju tamne (smeđe) oči, dijete može imati smeđe oči, ali može imati i svijetle (plave) oči, a nasljeđivanje plave boje očiju je recesivna osobina. Ako jedan ili oba roditelja imaju svijetle oči, najvjerovatnije je da će i djeca imati svijetle oči, ali i oni mogu imati djecu tamnih očiju. Kako je to moguće?

Dva su glavna gena odgovorna za boju očiju: HERC2 aktivira OCA2 gen, a OCA2 aktivira proteine ​​koji djeluju kao pigmenti. Ako postoji mutacija u oba gena, lanac je slomljen i OCA2 neće proizvoditi pigmente, što će rezultirati plavim očima.

Naslijeđujemo gene od oca i majke

Svako nasljeđuje dva gena od svojih roditelja – jedan od majke i jedan od oca. Ako otac ima jedan mutirani gen i jedan OCA2 gen, dijete će imati smeđe oči, jer će naslijediti dominantan gen za smeđe oči. Ali, ako oba roditelja imaju mutirani gen, postoji 25 posto šanse da će beba imati plave oči. Taj gen se može prenijeti kroz niz generacija, kao recesivan.

Inače, naslijeđivanje boje očiju može se tumačiti na dva načina.

Prema jednom, boja očiju je određena jednim genom koji ima dva alela: dominantan i recesivan, pri čemu dominantan određuje tamnu boju i osobe imaju genotipove AA (dominantan homozigot) ili Aa (heterozigot), a svijetlu boju određuje recesivan alel pa su osobe sa svijetlim očima genotipa aa (recesivan homozigot). Prema ovom tumačenju roditelji svijetlih očiju ne mogu imati djecu tamnih očiju.

Prema drugom tumačenju boja očiju se poligeno naslijeđuje što znači da nju određuje veći broj gena pri čemu neki od njih imaju manji, a neki veći utjecaj na količinu pigmenta. Kod poligenog naslijeđivanja ne možemo biti tako isključivi kao u prvom tumačenju, ali većinom roditelji svijetlih očiju imaju djecu sa svijetlim očima.

Svi ljudi s plavim očima su daleki rođaci

Još je jedna zanimljivost u vezi plavih oči. Istraživanje profesora Hansa Eiberga sa Univerziteta u Kopenhagenu, objavljeno u časopisu Human Genetics, otkrilo je da su plave oči genetska mutacija i da svi plavooki ljudi na svijetu dijele zajednički DNK, tj. imaju istog pretka i svi su oni daleki rođaci! Proučavali su 800 ljudi s plavim očima i utvrdili da je čak 99.5 posto njih imalo istu mutaciju u genu koja utječe na boju očiju. Prije pojave te mutacije, svi ljudi na svijetu imali su tamne (smeđe) oči, a vjerovatno se pojavila prije 6 do 10 hiljada godina.

Naučnici nisu sasvim sigurni odakle potječe zajednički predak svih plavookih ljudi, ali najstariji ostaci plavookih pronađeni su u sjeverozapadnoj Španiji. Prije 7000 godina živio je muškarac koji je imao kombinaciju afričkih i evropskih gena, a pretpostavlja se da je imao tamnu kosu.

Ipak, ovo se odnosi samo na čisto plave oči, dok one sa smeđim pjegama oko zjenice, zelene i sive nisu povezane s ovom mutacijom. Pojava plavih očiju je najčešća u sjevernoj i srednjoj Evropi te u manjoj mjeri u Južnoj Evropi i Sjevernoj Americi.

(STUDOMAT.ba)

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.