Švicarski sir se opisuje kao sir s rupama, ali znate li zašto ih uopšte ima?

Stručnjak za sireve Mark Johnson, istaknuti naučnik sa Univerziteta Wisconsin, kazao je da švicarski sir, u usporedbi s drugim sirevima, ima vrlo malo soli, te da je mu je okus pomalo slatkast i orašast.

Porijeklo mu nije teško pogoditi s obzirom na to kako se zove. Poznat kao emental sir, smatra se da je prvi put napravljen u švicarskim Alpama, u 14. stoljeću. Bio je tvrd, imao je dug rok trajanja i lako se transportirao niz planine gdje se proizvodio, piše Reader’s Digest.

Danas se naziv švicarski sir odnosi na to kako se proizvodi, a ne odakle dolazi. Svi znaju da su rupe na švicarskom siru najveće, a različitim od ostalih vrsta sireva čini ga dodavanje posebne bakterije, propionibacterium shermanii.

Ta bakterija fermentira mliječnu kiselinu i proizvodi ugljični dioksid koji se skuplja na određenim mjestima u siru pa se stvara veliki mjehur. Niti jedna druga vrsta sira ne koristi ovu kulturu.

Švicarski sir koji nema rupe, naziva se slijepi švicarski sir, ali on nije pravi i nema okus ni teksturu koju očekujete. Okus i tekstura švicarskog sira čine ga idealnim za dodavanje u veliki broj recepata.