Da li se borite protiv sumnje u sebe i želite da osjećate veće samopouzdanje? Da li se fokusirate na to da udovoljite drugima umjesto na svoje snove? Najbolji način da se osjećate bolje sa samim sobom jeste da zapazite automatske mentalne i emocionalne navike koje vam odmažu u životu, a onda da pronađete one načine koji vas osnažuju.


U ovom tekstu možete pronaći rješenja kako da prevaziđete šest glavnih prepreka do sreće, uspjeha i samopouzdanja, prema pisanju portala PsychologyToday.

Osjećaj krivice

“Pojedi svu hranu iz tanjira, djeca u Africi nemaju šta da jedu.”, “Ja rintam od posla da bi ti imao šta da obučeš, a ti se žališ?”, “U moje vrijeme…”, sve su ovo dobro poznate rečenice. Čini se da je krivica – emocija koju smo često osjećali u djetinjstvu. Kao odrasli, ove poruke smo pretvorili u osjećaje da nismo uradili dovoljno. Krivica je korisna, na primjer, kada razmišljamo da li smo uradili nešto da povrijedimo druge. Ali, suviše krivice koju osjećate može da obogalji i da vas liši da uživate u životu. Učite iz grešaka i osjećajte se vrijednima zbog svih dobrih stvari koje vam život daje.

Osjećaj da stalno griješite

Kada gledate kroz stakla neuspjeha, to će utjecati na vas tako što nećete primjetiti svoje uspjehe. I ovakav način razmišljanja ima korijene u djetinjstvu, tj. odrastanje sa suviše kritičnim roditeljima. Takođe, može da bude rezultat razočarenja kao što su – razvod, veliki dug, nemanje posla…  Nove mogućnosti su da krenete iz početka, i date sebi šansu da naučite iz ranijih grešaka.

Vi ste perfekcionist

Ako ste sami sebi najveći kritičar, vi ste najvjerovatnije perfekcionist. Istraživanja pokazuju da su perfekcionisti skloniji depresiji, anksioznosti, pa čak i samoubistvu. Poenta je da volite sebe i kada pogriješite, jer niko ne može stalno da bude dobar u bilo čemu što radi. Da biste se “spasili” od krute samokritike, izbacite “treba da…” i crno-bijeli pogled na svijet. Dajte sebi šansu da pokušate. Prekinite da gledate greške kao katastrofu. Postavite granice da završite posao, nemojte stalno provjeravati i preispitivati to što radite. Uvijek gledajte širu sliku.

Stalno žaljenje za nečim

Žaljenje za nečim je negativno stanje koje uključuje krivicu za loš ishod, osjećaj gubitka i tuge za onim što je moglo da bude. Žaljenje može da bude dobro ukoliko je konstruktivno – iz njega nešto naučite, ili vas natjera da u sadašnjosti promijenite nešto. Ako ste zavisni od nečega (slatkiša, alkohola) žaljenje može da vas natjera da ostavite lošu naviku. Ali što manje mogućnosti postoji da promijenite situaciju, veće su šanse da se žaljenje pretvori u hronično beznadežno mozganje i mentalno iscrpljivanje. Kada u glavi ponavljamo iznova neku neprijatnu situaciju, to izaziva veliki stres. Da biste ovo izbjegli, koristite strategije koje će vam pomoći da se fokusirate na sadašnje trenutke.  Tome u prilog ide i citat: “Svakog dana ponovo se rađamo. Ono što danas radimo je najbitnije.”

Stalno upoređivanje sa drugima

“Poređenje je kradljivac sreće.” ~ Theodore Roosevelt

Poredimo se sa onima koji su bolji od nas, i sa onima koji su lošiji. Problem je što mi ne znamo šta je stvarno “iza” nama vidljivog dijela života osobe sa kojom se poredimo. Što znači da kada se poredite – vi poredite ono što je u vama sa onim što vidite na drugima, tj. sa njihovom “spoljašnošću”. I roditelji su skloni da uspoređuju svoju djecu sa bratom ili sestrom ili drugarima. Najbolje poređenje je sa samim sobom. Usporedite ono što danas radite ili znate sa onim što ste radili ili znali prošlog mjeseca ili godine. Ovakav način poređenja uzima u obzir vaše individualne mogućnosti i okolnosti.

Udovoljavate drugima

Ovakvo ponašanje dolazi od toga što želimo da nas svi vole i precjenjujemo tuđe mišljenje. To nas košta vremena, energije i samopouzdanja. Psiholozi smatraju da i ovakvo ponašanje ima korijene u djetinjstvu kada smo kao djeca pokušavali da udovoljimo narcisoidnim ili problematičnim roditeljima. Na dubljem nivou, mozak može da se “veže” za udovoljavanje drugima  da se ne bi naljutili i povrijedili vas emocionalno i fizički. Udovoljavanje može biti rezultat veće osjetljivosti zbog odbijanja i pokušaj da se to izbjegne.  Imajte na umu da uvijek imate izbor – naučite da balansirate između vaših i potreba drugih ljudi. Naučite da prihvatite neprijatnost i manji stres zarad oslobađanja od hroničnog stresa. Prekinite da se okružujete „energetskim vampirima“, i onima kojima stalno nešto treba, i budite izbirljiviji kada su bliski ljudi u pitanju.

(AKTA)