Ovo su navike koje ubijaju životno zadovoljstvo, riješite ih se…

Loše raspoloženje ili depresija, obično su izazvani faktorima van naše kontrole, ali kad promijenite svakodnevne šablone koji vas koče, možete da počnete da živite sretniji život.

05.08.2017.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Male loše odluke koje pravimo svakog dana utiču na to kako se osjećamo mnogo više nego što se pretpostavlja, a kada se riješimo navika koje sabotiraju vaše dobro raspoloženje, bićemo spremni da naučimo „kako biti sretan“.

Popularna psihologija nudi mnoštvo savjeta koji ne obećavaju da ćete sutra probuditi sretniji ali mogu da vam pomognu da se svakog dana osjećate malo bolje, bez obzira na to kakve su vas okolnosti snašle.

Vučete se kad hodate

Način na koji hodate može uticati na to kako se osjećate, mada je i obrnut iskaz tačan, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry. Istraživači su zaključili da ispitanici koji su zamoljeni da hodaju sa pogrbljenim ramenima, sa minimumom pokreta ruku, bivaju lošije raspoloženi u odnosu na one koji hodaju odvažno, uspravno i pomalo se šepureći. Šta više, pogrbljeni subjekti u studiji imali su običaj da pamte više negativnih nego pozitivnih stvari.

Fotografišete baš sve

Instagram “frikovi”, obratite pažnju! Manično fotografisanje svega što vam je pred očima može promijeni način na koji pamtite proživljene trenutke, tvrdi studija objavljena u časopisu Psychological Science. U okviru istraživanja, ispitanici su otišli u obilazak muzeja, gdje su posmatrali eksponate i fotografisali. Po završetku ture, bilo im je daleko teže da se prisjete objekata koje su slikali, u odnosu na one koje su samo posmatrali. Objektiv je veo koji nam zaklanja pogled, a mi nismo ni svjesni da se to događa, kaže klinička psihologinja.

Trpite mobing na poslu

Zadirkivanje koje ste možda trpili u osnovnoj školi, moglo bi vrlo lako da vas zadesi i na radnom mjestu, samo u daleko ozbiljnijem obliku. Oko 35 posto zaposlenih u SAD-u izloženo je nekoj vrsti maltretiranja na radnom mjestu, u određenom trenutku svoje karijere. Više od 70 posto ljudi je bilo svjedok mobinga, kaže prof. dr Erin K. Leonard, psihijatar i autorica knjige “Emotional Terrorism: Breaking the Chains of a Toxic Relationship”.

Ako vas neko kontinuirano napada i to na mjestu gdje su vaš ponos i samopouzdanje vrlo važni, to može biti razarajuće za psihu. Ovakva situacija vas čini toliko ranjivim, da vam može biti teško da uopšte ustanete iz kreveta i odete na posao, poručuje Leonard.

Ne vježbate

Razmislite o ovom podatku: Ako postanete aktivniji tri puta sedmično, smanjujete rizik od depresije za 19 posto, navodi studija u časopisu JAMA Psychiatry. Nakon što su pratili život 11.000 osoba rođenih 1958, sve do njihove pedesete godine, bilježeći sve simptome depresije i nivo fizičke aktivnosti, istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu otkrili su snažnu vezu između fizičke aktivnosti i depresije. Već pretpostavljate, aktivne osobe bile su daleko manje izložene depresivnim stanjima.

Odugovlačite

Razmislite o obavezama koje vječno odlažete. Ako je razlog što su prosto u pitanju dosadne stvari koje ne želite da radite, tu vam već niko ne može pomoći. Ali ako izbjegavate zadatke zato što vas čine nervoznim, ili se plašite da ih nećete uspješno završiti, onda prokrastinacija čini cijelu stvar razarajućom za vaše živce.

Ostajete u toksičnoj vezi

Imam puno klijenata koji dolaze zbog anksioznosti ili depresije, ne shvatajući da je razlog samo tu tome što se nalaze u vrlo lošem odnosu, kaže Leonard. To izjeda njihovo samopouzdanje. U takvim situacijama, partner ih obično uvjerava da su nekompetentni, sebični itd. Ponekad su potrebne godine da osoba shvati da je njena mentalna nestabilnost uzrokovana lošom vezom, u kojoj nisu poštovani i tretirani ispravno, poručuje, psihijatar.

Shvatate život previše ozbiljno

Spotaknete se na razvaljeni pločnik na ulici i umjesto da se nasmijete sami sebi, preplavi vas posramljenost. Ako ovo zvuči kao vi, krajnje je vrijeme da pronađete nove načine da se više smijete i bolje zabavljate. Mnogo je istraživanja koja dokazuju benefite smijeha na zdravlje, a to uključuje i mentalno zdravlje, kaže Leonard i dodaje: Smijeh je najbrži lijek za anksioznost i depresiju.

Ne spavate

San utiče na sve, kaže Kley i objašnjava: Na emotivne i mentalne kapacitete, isto koliko i na tjelesne funkcije. Spavanje je vrijeme kada se tijelo regeneriše i bez toga sistem ne može da funkcioniše ispravno.

Nikada niste sami

Između djece, posla, partnera i drugih aktivnosti, ne možete da pronađete momenat za sebe? Leonard ističe koliko je važno izdvojiti vrijeme koje ćete provesti potpuno sami, bilo da je to deset minuta, sat vremena ili čitav dan. Bez toga, nervoza čini svoje i mentalna nestabilnost ozbiljno prijeti.

Ne razgovarate sa ljudima

Ako prevashodno koristite poruke, Facebook druge društvene mreže za komunikaciju sa prijateljima, zapravo vam nedostaje pravog kontakta sa ljudima – a ćaskanje sa prodavcem u pekari svakog jutra se svakako ne računa. Društvene mreže služe za zabavu, a tu nema prave konverzacije koja nam dozvoljava da razumijemo ljude. Takva komunikacija umanjuje naše iskustvo i osjećaje, kaže Kley.

Multitaskujete

Svi u određenoj mjeri upadamo u zamku multitaskinga: ručamo za stolom, skrolujemo Facebook dok gledamo televiziju i kuckamo se na Viberu manje više konstantno. Istraživanja su pokazala da iako mnogi vjeruju da su produktivniji kada rade više stvari istovremeni, to zapravo nije slučaj – to nas samo drži pod većim stresom, nesvjesni smo stvari koje se dešavaju oko nas i nismo u stanju da komuniciramo efikasno.

(Biznisinfo.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.