Arapske nargile ili vodene lule postale su hit i među bh. omladinom koja u pojedinim kafićima satima uživa u voćnom dimu. Almir S. jedan je od sarajevskih mladića koji svakodnevno s prijateljima provede i po nekoliko sati pušeći nargilu.
“Dok traje ritual pušenja nargile, uživam u okusu raznih voćnih duhana. Najviše mi se sviđa okus mente, jer je najjača. Dim ujeda pravo za grlo. Kada sam uvukao prvi dim u sebe, zakašljao sam se, suze su mi potekle. Povraćao sam, glava me boljela, jednostavno – bilo mi je loše. No, sada sam se navikao, tako da uživam u pušenju. To je poseban osjećaj, super mi je”, kaže Almir.
Upalna stanja
Prema riječima dr. sci. medicine Nermane Mehić-Basara, neuropsihijatra u Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, dosadašnja istraživanja potvrdila su da nargila ima štetne efekte na zdravlje ljudi, posebno pluća i mozak, ukoliko se uzima često ili redovno.
“Štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni s obzirom na to da je riječ o osobama koje su u razvojnoj dobi. Štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbonmonoksida koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od one koja se apsorbira pušenjem obične cigarete duhana. S obzirom na to da nargila sadrži duhan, trebalo bi je zabraniti maloljetnim osobama, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, čime bi se djelimično smanjile štete po zdravlje”, kaže Basara.
Ističe da se štete ogledaju u proširenju plućnih alveola, smanjenju elastičnosti njihovih zidova te smanjenju funkcionalnosti plućnog tkiva.
“Zbog ovog su moguće i alergijske reakcije ili upalna stanja pluća koja se manifestiraju povišenom temperaturom, otežanim disanjem, kašljanjem, malaksalošću, gubitkom apetita… Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile može biti hronični bronhitis ili ponavljane upale pluća uz neminovni gubitak imuniteta, što je odlična podloga za različite mikroorganizme, a posebno bacil tuberkuloze”, pojašnjava Basara.
Dodaje da nargila ima stimulativno, relaksirajuće i sedativno djelovanje na psihičke funkcije u toku konzumiranja i dok traje efekt duhana, tako da je osoba opuštena, zadovoljna i dobrog raspoloženja.
Dodatne komplikacije
“Ako se nargila konzumira duže vremena, razvija se psihička ovisnost, a prestanak djelovanja supstance izaziva različite simptome, kao što su glavobolja, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost koja može prijeći u agresivnost, neraspoloženje koje može ići do depresivnih reakcija te gubitak volje i smanjenje opće funkcionalnosti. Nerijetko osobe koje konzumiraju nargilu imaju i neke primarne poremećaje ličnosti, čime se zdravstveno stanje u slučaju razvijanja bolesti dodatno komplicira”, tvrdi Basara.
Ona napominje i da kao razloge protiv uzimanja nargile treba smatrati i nekonstruktivno trošenje vremena u osjetljivoj dobi života, neprihvatljiv model ponašanja, razvijanje loše navike koja može prijeći u ovisnost, čime su štete za zdravlje manifestne, a posljedice ponekad i trajne. Dr. Basara ističe i da se u Zavodu do sada nisu susretali s osobama koje su ovisne o upotrebi nargile.
Štetna kao i cigarete
Na štetne posljedice pušenja nargile upozorila je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Tamo čak potcrtavaju da je nargila isto toliko kobna za pluća kao pušenje cigareta.
“Pušenje nargile oslobađa velike koncentracije toksične mješavine ugljenmonoksida, teških metala, kancerogenih hemijskih supstanci i nikotina u količini dovoljnoj da izazove ovisnost. Za vrijeme jedne seanse, koja traje između 20 i 80 minuta, pušač nargile može inhalirati dim koji inhalira pušač kad popuši 100 cigareta ili više. Dok se puši nargila, konzument ne osjeća nikakvu iritaciju, a to je pak kao da je popušio 20 do 30 cigareta”, navodi se u studiji WHO-a.