Na bh. visokoškolskim ustanovama upisna politika nije uopšte usklađena sa realnim potrebama tržišta rada i doprinosi da novi kadrovi samo popunjavaju mjesta na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH.


Na bh. visokoškolskim ustanovama upisna politika nije uopšte usklađena sa realnim potrebama tržišta rada i doprinosi da novi kadrovi samo popunjavaju mjesta na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH.

Sagovornici portala Klix.ba saglasni su u ocjeni da bi se ovaj problem mogao riješiti reformama u obrazovanju, kao i prenosom nadležnosti sa nižeg nivoa na viši.

U FBiH upisna politika je izuzetno fragmentirana

Kada je u pitanju Federacija BiH (FBiH), upisna politika izuzetno je fragmentirana i nalazi se u isključivoj nadležnosti kantona.

U postojećoj strukturi obrazovanja, svako od kantonalnih ministarstava obrazovanja vrši slobodnu procjenu broja studenata (na temelju prijedloga visokoškolskih ustanova) koji će se upisati na prvu godinu studija.

Planiranje razvoja visokog obrazovanja i upisne politike u kantonima ne donosi se na temelju analize upisa studenata u drugim kantonima ili u drugom entitetu.

Upisnom politikom nije previše široko razmotrena stopa nezaposlenosti između svršenih studenata različitih disciplina, iako bi kantoni i visokoškolske ustanove trebali vršiti opsežne analize potreba tržišta rada i potreba za VSS kadrovima, a ministarstva davati smjernice visokoškolskim ustanovama o sadržaju planova upisa ili načinu na koji bi trebali vršiti planiranje, uz uvažavanje autonomije visokoškolskih ustanova.