Strategije učenja: Prestanite da “bubate” i naučite kako da stvarate znanje

 Strategije učenja: Prestanite da “bubate” i naučite kako da stvarate znanje

Saznajte kojom se strategijom vi služite i da li je to najbolji način učenja.

Ljudi informacije pamte na različite načine, a strategije učenja možemo svrstati u tri kategorije – ponavljanje, organizacija i elaboracija.

Kad uzmete knjigu i krenete da učite uglavnom imate neki cilj. Najčešće želite da položite ispit ili da budete spremni ako vas profesor prozove, ali usko gledano vi želite da naučite gradivo. Upravo zato svako od nas, s više ili manje uspjeha, koristi neku od tri poznate strategije učenja. Svjesno ili nesvjesno posežemo za ponavljanjem, organizacijom ili elaboracijom kako bismo upamtili i obradili što više informacija, ali nisu sve tri strategije podjednako kvalitetne ni pogodne u svakoj situaciji, piše studentskizivot.com.

Ponavljanje ili mehaničko učenje

Najprimitivnija strategija učenja je ponavljanje. Ona se svodi na višekratno uzastopno iščitavanje bitnih dijelova i učenje ključnih informacija, formula i sintagmi napamet. Oni koji gradivo savladavaju ponavljanjem najčešće prepisuju ključne dijelove pa iz bilješki doslovno pamte podatke.

Najveći nedostatak ove strategije učenja je to što se nove informacije uglavnom čuvaju nepovezano s prethodnim znanjem. Zbog toga se takvi podaci lakše zaboravljaju pa s obzirom na njihovu nepovezanost, njima teže baratamo. Kako bi znanje naučeno na ovaj način ostalo u sjećanju moramo se na njega često vraćati.

Studenti na ovaj način najčešće savladavaju opšte podatke pa zato imamo najviše problema s prisjećanjem onoga što smo naučili. Rješenje za problem zaboravljanja leži u druge dvije strategije učenja.

Organizovani podaci se lakše pamte

Strategija organizacije prilikom učenja počiva na pretpostavci da se organizovane informacije lakše pamte i teže zaboravljaju. Suština je u tome da se identifikuju najvažniji pojmovi te da se među njima nađe veza. Drugim rečima bitno je stvoriti hijerarhiju između pojmova u gradivu pa ih na taj način povezati.

Kod organizovanog učenja više je zasebnih segmenata. Tako je korisno napraviti grafikone ili tablice, ukoliko je to moguće, koje će nam olakšati organizaciju gradiva. Nakon toga je dobro napraviti sažetak najbitnijih dijelova i prilikom čitanja tih bilješki napraviti šemu (mapu) s ključnim riječima.

Ukoliko imate posla s gradivom većeg obima nužno je podijeliti ga u manje cjeline i svaku od njih obrađivati zasebno, a savladavanje novih informacija će vam olakšati ako veću količinu podataka pokušate da uklopite u osnovna pravila. Na kraju, najbitnije je da prije dubljeg ulaska u gradivo napravite razliku šta je u njemu bitno, a šta nije.

Elaboracija na vrhu piramide

Elaboracija se temelji na kritičkoj provjeri informacija. Bitno je da se nove informacije usvajaju tako da ih dodajemo i povezujemo već postojećim znanjima.

Kod ove strategije je važno da se uvijek preispituje uvjerljivost novog gradiva i da ga poredimo s poznatim teorijama i podacima o istoj temi. Takođe, važno je smišljati i alternativne mogućnosti i novo gradivo pokušati povezati s gradivom iz drugih predmeta.

Za nove koncepte koje želite da usvojite potrebno je da im smislite praktičnu primjenu, a nije na odmet pokušati da te podatke sebi dočaramo u obliku slika.

Važno je napomenuti da znanje usvojeno elaboracijom najduže ostaje sačuvano u vašem sjećanju i zbog načina na koji ste do njih došli informacijama možete najlakše upravljati.

Strategije se javljaju spontano, ali na vama je da ih vježbate

Naznake ovakvih strategija se javljaju već od malih nogu. Tako djeca od pet godina već mogu da uče ponavljanjem, a ona od devet, organizacijom. Intelektualnu zrelost za korištenje elaboracije mladi dostižu sa 13 godina, ali ukoliko se na tome radi moguće je da ih počnu koristiti i ranije.

Naravno, nije dovoljno imati mogućnost da neku od strategija usvojite već je nužno da kontinuirano radite na njihovom razvijanju. Korisno za vaše strategije učenja mogu biti i brojne mnemotehnike, a posebno tehnika kognitivnih mapa.

Ukoliko usvojite i razvijete strategije organizacije i elaboracije profesori će to znati cijeniti, a i sami ćete uvidjeti razliku između konstruktivnog znanja i “nabubanog” gradiva.

Belma Dž.

Belma Dž.

Možda te i ovo zanima?