Kafa je omiljeno studentsko piće, a nekako najviše volimo onu noć prije ispita kada pokušavamo u glavu unijeti što je više moguće informacija.

Sve te podjele, imena, godine, formule i šta sve već ne, često zalijemo litrama kafe. Jeste li znali da od toga možda imamo više koristi od same budnosti?

Kafa i studenti su dva nerazdvojna pojma. Studenti vole kafu. Bilo da se radi o trosatnim izležavanjima na sunčanim terasama uz jedan macchiato, tri čaše vode i petnaest cigareta ili o trećoj šoljici nesice oko jedanaest uvečer noć prije ispita, kafa je neizbrisiv dio studentskog života, piše srednja.hr.

Mnogi uživanju u njenoj svilenoj gorčini i mirisu jutra. Neki piju crnu i gorku dok neki od nje prave slatki milkshake. Neki vole tursku, neki instant, a neki cappuccino. Nekima je draga kafa iz aparata, neki vole kafu iz kafića, a nekima nema boljeg zvuka od zvuka vrenja džezve.

Kakvu god da kafu volite, bez obzira koji okus ganjate, jedno je sigurno: kafu prvenstveno pijemo zbog kofeina i njegovog učinka na naš mozak.

Kako nam kofein koristi

Kofein je zbog svog djelovanja jedna od najkorištenijih supstanci na svijetu. Kofein podiže budnost, pojačava koncentraciju i smanjuje umor. Upravo zbog tih svojih karakteristika posebno je popularan među studentima.

Kofein funkcioniše tako da blokira djelovanje hemikalije zvane adenozin u mozgu. Adenozin je prirodni depresant koji vezanje za receptore moždanih ćelija stvara osjećaj umora i pospanosti te smanjuje jasnoću misaonog procesa. Blokiranjem adenozina, kofein stvara osjećaj budnosti, bistrine te pojačava sposobnost koncentracije, što je vrlo korisno kada recimo morate “nabubati” 170 stranica za sutra ujutro.

Osim što će vas držati budnima dovoljno dugo da sve pročitate stranice, kofein će vam pomoći i da zapamtite što na njima piše. Istraživanja su pokazala kako kofein može pomoći kratkoročnom pamćenju, i da učinak traje bar 24 sata.

Testiranja su provedena na Sveučilištu Hopkins u američkom Baltimoreu, a učestvovalo je više od 100 volontera. Polovica je dobila pilule sa 200 miligrama kofeina, a polovica je dobila placebo pilule. Prije nego što su uzeli pilule, pokazane su im slike raznih predmeta.

Sutradan su volonteri učestvovali u ispitivanju na kojem su im pokazane fotografije od jučerašnjeg dana pomiješane s fotografijama koje su im vrlo slične. Volonteri koji su konzumirali kofein bolje su razaznavali koje su fotografije nove. Ovo istraživanje pokazalo indicije da kofein možda djeluje i na dio mozga koji je zadužen za kratkoročno i dugoročno pamćenje, te bi mogao imati pozitivno djelovanje kod povreda glave i Alzheimerove bolesti.

Iako nam može biti od koristi pri učenju i radu, kofein je svakako mač sa dvije oštrice.

Koliko ste puta čuli rečenicu:

– Ne bih mogao živjeti bez kafe?

To je zato što kofein stvarno izaziva ovisnost. Kod redovnog uzimanja kofeina tijelo razvija otpornost na njegovo djelovanje i traži veću dozu za jednak učinak. Ako ga se pokušate riješiti, pripremite se za pravu pravcatu ovisničku krizu. Simptomi ovisničke krize mogu biti i ozbiljne glavobolje, razdražljivost, pad raspoloženja i depresija te nemogućnost jasnog razmišljanja. Ovisnost o kofeinu prijeti vam ako pijete više od jedne šoljice kafe na dan.

Osim što može dovesti do ovisnosti, kofein može vrlo štetno uticati na odmor i spavanje. Osim što ćete, logično, zbog kofeina teže zaspati, kofein vrlo loše utiče i na kvalitet sna nakon što konačno uspijete. Ako pijete kafu ili energetske napitke kao pomoć pri učenju u popodnevnim ili večernjim satima, pripremite se da se nećete baš najbolje odmoriti za sutrašnji ispit. Dobar i kvalitetan san često je kod uspjeha na ispitu i važniji od samog prožvakanog gradiva.

Ako želite uhvatiti nešto kvalitetnog sna prije ispita, preporučuje se da kafu ni kofeinske napitke ne pijete između četiri i šest sati prije spavanja.