Osjećate se kao da “imate temperaturu”? Možda je kriv akademski stres

Dr. Takakazu Oka sa Sveučilišta Kyushu u sklopu kojega djeluje Škola medicinskih znanosti, specijalizirao se za psihosomatsku medicinu i liječi pacijente s dijagnozom psihološki uzrokovane povišene tjelesne temperature.

Stanje rašireno među studentima

Iako epidemioloških studija o psihološki uzrokovanim vrućicama manjka, pa nije tačno poznat ni broj oboljelih, dr. Oka tvrdi da je ovo stanje poprilično rasprostranjeno. U svojoj je kliničkoj praksi svjedočio mnogim slučajevima, posebice među studentima koji obole zbog akademskog stresa. Doktori najčešće ne znaju da stres može utjecati na naše tijelo na ovaj način pa se ovakvim pacijentima često postavi dijagnoza o nepoznatom uzroku povišene tjelesne temperature.

Osim na samu povišenu tjelesnu temperaturu, ovi se pacijenti tuže i na stres i psihološke poteškoće od kojih također mogu patiti.

– Visoka tjelesna temperatura samo je jedan od simptoma koje izaziva ili pogoršava izloženost stresu. Ovim pacijentima potrebno je liječiti sve simptome, a ne im samo sniziti temperaturu, navodi dr. Oka.

Postoji nekoliko načina liječenja ove dijagnoze, no većina ih je slična ovima za liječenje ostalih boljki uzrokovanih stresom dok onih specijaliziranih za psihološki uzrokovanu temperaturu nema. Oka naglašava da često ni porodični doktori ne znaju da povišena tjelesna temperatura može biti povezana s psihološkim stresom.

U svom članku Psihogena vrućica: Kako psihološki stres utječe na tjelesnu temperaturu unutar kliničke populacije (“Psychogenic fever: how psychological stress affects body temperature in the clinical population”) objavljenome u časopisu Temperature, Dr. Oka predstavlja rezultate svojih istraživanja i kliničkog iskustva.

– Iako se ovo stanje spominje u literaturi, samo nekoliko doktora na svijetu proučava i liječi pacijente s psihološki uzrokovanim vrućicama, kaže profesor Andrej Romanovsky iz bolnice i medicinskog centra “St. Joseph” u Arizoni, glavni urednik spomenutog časopisa.