Mladi u BiH imaju pravo na javni prostor, vlasti obavezu da im ga omoguće

U Bosni i Hercegovini živi oko 700 000 mladih. Za sve te mlade ljude, siguran prostor u kojem bi mogli boraviti, raditi, planirati i provoditi različite aktivnosti, gotovo pa i ne postoji.

 Mladi u BiH imaju pravo na javni prostor, vlasti obavezu da im ga omoguće

Trenutno, ne postoji ni bilo kakav plan niti mogućnost da će se to uskoro promijeniti. Zato predstavnici krovnih tijela mladih u BiH (Vijeće mladih Federacije BiH, Omladinski savjet Republike Srpske i Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta) podsjećaju javnost da je prostor za mlade jedan od primarnih i osnovnih faktora omladinskog organizovanja. Zato apeluju na sve političke stranke i mlade koji su u izbornoj utrci, da ovo važno pitanje za mlade uvrste u svoje političke programe.

Zakonska rješenja na nivou entiteta predvidjela su obavezu jedinica lokalne samouprave da osiguraju prostor za mlade. To su prostori kreirani specijalno za njih i za njihove potrebe. Prostori u kojima se mladi mogu organizovati, napredovati i u konačnici, ispuniti sav svoj potencijal i pomoći na bilo koji način zajednicu u kojoj žive. Brojevi s terena pokazuju da je ova obaveza, iako jako važna za sve mlade u BiH, ostala samo slovo na papiru.

– Iako imaju obavezu u pogledu Zakona o mladima, prema rezultatima naše Prve analize implementacije Zakona o mladima koju smo radili za 2019. godinu, tek 25 jedinica lokalne samouprave u FBiH je ovu obavezu i ispunilo. Istovremeno 26 jedinica lokalne samouprave u Federaciji finansira ili sufinansira prostor koji koriste omladinska udruženja, istakla je Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije BiH.

Nažalost, situacija na terenu pokazuje da je čak i u jedinicama lokalne samouprave gdje je zakonska obaveza ispunjena, ona ispunjena tek nominalno, dodjeljivanjem kancelarija za rad omladinskim organizacijama ili lokalnim vijećima mladih/omladinskim savjetima. Brojke nisu sjajne ni u Republici Srpskoj.

– U Republici Srpskoj je Zakonom regulisano pitanje omladinskih centara, a u 2011. godini Perpetuum mobile iz Banjaluke je proveo prvo istraživanje omladinskih centara u BiH – Omladinski centri – nosioci omladinskog rada, u cilju sagledavanja situacije na terenu. Dato istraživanje je jasno pokazalo da se mora raditi na standardizaciji rada omladinskih centara. Vjerujemo kako će postojanje standarda osigurati razvijanje kvalitetnih usluga postojećih omladinskih centara, ali i dovesti do unapređenje programskih djelovanja, tehničkih, kadrovskih i etičkih standarda, i konačno, povećanje učešća mladih u društvu, istakao je Nikola Stjepanović, predsjednik Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Da je moguće, pokazale su određene lokalne zajednice koje su osigurale adekvatne prostore za mlade ali to je, skoro bez izuzetka, slučaj u većim općinama i gradovima.  Zato se predstavnici krovnih tijela za mlade u Bosni i Hercegovini obraćaju svim političkim partijama i insistiraju da svoje aktivnosti u lokalnim zajednicama usmjere ka jačanju postojećih kapaciteta za mlade ali i stvaranju novih.

– U zajednicama gdje ne postoji snažan omladinski sektor, trebalo bi krenuti od početka, osnovati omladinske organizacije i ojačati kapacitete postojećih. U ostalim, hitno treba pronaći mehanizme i osigurati mladima adekvatne prostore za njihovo djelovanje, napominje predsjednica Vijeća mladih FBiH, Asja Dizdarević.

U konačnici, važno je naglasiti da obezbjeđivanjem multifunkcionalnih prostora za mlade, obaveze lokalnih zajednica tu ne završavaju. Kako bi omladinski centri tj. prostori za mlade radili kvalitetno, potrebno je pronaći i izvor finansiranja troškova tih centara. Kako bi ti prostori bili i nosilac aktivnosti u lokalnoj zajednici, neophodno je mlade ljude uključiti u procese kreiranja aktivnosti u njima, ali i te aktivnosti prilagoditi svim skupinama mladih ljudi, sa posebnim planom kreiranja programa za osjetljive grupe.