Kako je Adnan sa 24 godine postao sedmi doktor u Evropi?

Adnan smatra da je medicina prelijepa znanost, koja je u BiH izgubila tu svoju ljepotu u svoj administraciji.


Na portalu STUDOMAT.ba nastojimo vršiti promociju mladih i uspješnih ljudi iz naše države kako bi javnost znala kakvih uspješnih i obrazovanih mladih ljudi ima naša država, Bosna i Hercegovina.

Adnan je primjer uspješnog studenta koji je odlučio napustiti našu domovinu i sreću potražiti na drugom mjestu.

Priču o Adnanu pisala je njegova prijateljica na svom blogu, a mi vam istu prenosimo u cjelosti.

Kako je Adnan sa 24 godine postao sedmi doktor u Evropi?

Ovo nije klasični blog post, gdje pričam o sebi i šta sam ja negdje “pokupila” od iskustva. Ovo je priča o mom dugogodišnjem prijatelju Mujanović Adnanu, inteligentnom momku vedrog duha i širokog osmijeha, koji je znao kako spojiti nespojivo.

Kako vidim, na društvenim mrežama se sada pojavljuju objave “TOP 30 ispod 30 godina” od brojnih agencija, gdje se promoviraju mladi, uspješni, ljudi. Poznajem nekolicinu koji su ostvarili svoje želje i nalaze se u toj kategoriji. Adnan je osoba koja definitivno pripada toj skupini i nadam se da će to jednog dana biti zvanično.

Ko je Adnan u kratkim crtama?

Adnan je Tuzlak, koji je završio Medicinski fakultet na Univerzitetu u Tuzli. Ima 24 godine i trenutno se nalazi u Švicarskoj, na dvije pozicije: asistent ljekara i asistent istraživača na Univerzitetskom institutu za dijagnostičku i interventnu neuroradiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Bernu. Vrlo usko klinički dio posla obavlja sa klinikom za neurologiju Kliničkog centra u Bernu.

Pored toga, Adnan je aktivan u neformalnom obrazovanju kao mladi urednik za internacionalni časopis studenata medicine. Nalazi se i na poziciji recenzenta za kliničke studije Harvardskog časopisa za javno zdravstvo.

Njegov prethodni, informalni, angažman je bio vezan za brojna udruženja, a ona koja se ističu su koodinator sekcije za neuroznanost, te član upravnog odbora Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta Tuzla – MEDICUS.

Također, bio je izabran i za predsjednika skupštine Udruženja studenata Medicine BiH. Uz to, bio je član Odbora upravljanja kvalitetom, te dio tima koji je pisao strategiju Univerziteta u Tuzli za period 2020-2030.

Fantastično. Ne znam kako ovo sve stane u potpis email-a (mislim samo na ovo u Bernu).

Dodatno usavršavanje

Put kojim je Adnan išao nije bio put klasičnog studenta. Bio je među najboljim studentima, koji su davali ispite u prvim rokovima, kako bi svoje slobodno vrijeme provodio na dodatnom usavršavanju kroz ljetne škole svake godine svog studija. Na početku studija nije bio upoznat sa konceptom studiranja i univerziteta generalno, te je htio to istražiti za sebe. Aplicirao je na interesantne pozive – koji su davali mladim studentima medicine prilike – da vide kako se radi u drugim državama. Države u kojim je radio razmjene su Belgija, Hrvatska, Španija, Egipat i Maroko. Šesta razmjena je bila spriječena situacijom vezanom za pandemiju.

Glavni razlog zbog kojeg većina studenata nije iskorištavala prilike jeste polaganje iznimno teških ispita, jer svako ljeto provedu danonoćno za knjigom. Ukoliko su položili ispite u prvom roku, većina studenata želi da odmori od fakulteta. Još neki od razloga su neinformisanost i bojaznost, kao i razlozi vezani za finansijsku situaciju. Mnogi studenti, zbog te neinformisanosti, nisu svjesni da postoje programi koji finansiraju sve pomenuto. Adnan se tokom svog studija borio da njegove kolege dobiju sve potrebne informacije o prilikama koje im mogu da pomognu u njihovom karijernom putu.

Naučni i naučno-istraživački radovi

Njegov prvi rad nije bio naučno-istraživački, nego konkretno naučni rad. On je nastao kao rezultat prve razmjene u Belgiji. Taj rad je baziran na temi nuklearnog otpada i njegovog uticaja na karcinom štitne žlijezde. Ostali radovi su nastajali kao produkt otkrivanja tema iz godine u godinu tokom studiranja. Svi radovi su bili prepoznati u svijetu i dobijali su brojne nagrade, stoga je dobijao pozive za internacionalne saradnje.

Mnogo projekata je na stolu, mnogo različitih oblasti je pokriveno, što reflektuje Adnanovu putanju u naučno-istraživačkom svijetu. Sve navedeno (kroz studentski angažman) mu je pomoglo da danas bude spreman na mnogo ozbiljnije projekte kao ljekar.

Koji je uzrok odlaska u Švicarsku?

Adnan je tokom svog studiranja tražio koja mu oblast najviše odgovara, te je to postalo jasno na njegovoj šestoj godini studija. Jedna oblast se izdvajala, a to su krvni sudovi na mozgu (najjednostavnije objašnjenje). Kada je shvatio šta želi, predao se istraživanju gdje može time da se bavi. Nakon tog istraživanja i informisanja, došao je do zaključka da je tema toliko rijetka i da trenutno imamo samo šest doktora u Evropi koji se bave istom. On bi bio sedmi.

Shvatio je da se ovim ne bi mogao baviti u BiH i tu je bio prvi udar realnosti. Kao i do sada što se moglo vidjeti u njegovim postupcima: Adnan je samoinicijativna osoba. Odlučio je da napravi korak naprijed i kontaktira ljude koji se bave ovom tematikom.

Na kraju 2020. godine se sve počelo dešavati, brzo i neočekivano, da je na početku 2021. godine Adnan dobio priliku, kakvu nisu dobili studenti i mladi ljekari koji žive u Švicarskoj. To je sve iz razloga jer je bio uporan da istraži i radi na ostvarenju svojih želja, a i zbog toga dokazao znanje koje ima njihovim stručnjacima, zbog čega su baš njega odabrali. Jedino što je iscrpljujuće u Švicarskoj je njihova administracija i proces dobijanja dokumenata, iz razloga što dolazi iz BiH.

Sve je bilo spontano i nevjerovatno. Po njemu, medicina je prelijepa znanost, koja je u BiH izgubila tu svoju ljepotu u svoj administraciji. Smatra da imamo edukovano medicinsko osoblje (iako u svakom sektoru postoji kukolj, pa tako i ovdje postoje ljudi za koje mu nije jasno kako ih je sudbina dovela na te pozicije).

Stoji čvrsto iza svojih riječi, jer može da poredi države u kojima je radio na razmjenama i našu državu. Smatra da oduvijek postoji ogroman nedostatak medicinskih resursa, a to je sada u fokusu javnosti zbog respiratora.

Mišljenje o obrazovnom sistemu u BiH

Ono na čemu se mora raditi je obrazovni sistem u svakoj struci, a posebno medicinskoj. Ima mnogo toga na čemu mora da se radi i pri tome ne misli na trenutnu situaciju, jer je uvijek bilo nedostataka. Doživio je način na koji se ova znanost uči u drugim državama, te iz tog razloga zna da može bolje. Ovaj tempo kojim se radi će dovesti do toga da naše medicinsko osoblje neće biti konkurentno na globalnom tržištu rada u bliskoj budućnosti.

Nažalost, ne možemo se oslanjati na par primjera uspješnih ljekara, koji su napravili ime van države. To je individualno i zavisi samo od njih, a ne od edukativnog sistema. Obrazovanje je na nivou da si primoran ostati u BiH, jer sve više ne zadovoljavaš kriterije na globalnom nivo. Pored toga, ljekari su frustrirani, jer ne dobiju dovoljno od obrazovnog sistema, a kada dođu na posao ne dobiju ni sredstva za rad (resurse). Medicinsko osoblje godinama radi u nezahvalnim i improvizovanim uslovima. To je zatvoreni krug.

Naša sreća je na nama

Po svemu što ste mogli da pročitate, ova osoba nije “tipični” student, a posebno nije “tipični” student medicine. Meni je žao što je Adnan nije mogao da pronađe svoju sreću u našoj državi, ali ni malo nisam stava da pod svaku cijenu moraš ostati tu gdje si trenutno. Tvoja sreća možda nije tu gdje si odrastao i ograničenja ne trebaju da postoje. Na nama je kako ćemo istražiti mogućnosti koje nam se pružaju, kao što je to Adnan uradio za sebe.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!