Novo istraživanje iz Kanade otkriva da tinejdžeri koji često koriste društvene mreže imaju povećan rizik od problema sa mentalnim zdravljem.


Problem je zapravo u količini vremena provedenog uz pretraživače i posjete sajtovima poput Facebooka, Twittera ili Instagrama.

Iako studija nije dokazala uzročno-posljedičnu vezu, primijećeno je da upotreba društvenih mreža može dovesti do lošeg mentalnog zdravlja. Postoji i mogućnost da djeca sa problemima mentalnog zdravlja, zbog izolovanosti i usamljenosti, preko društvenih mreža traže povećanu interakciju sa drugim osobama koje su u istom stanju.

Istraživači su analizirali zdravlje 750 djece prosječne starosti 14 godina.

Nešto više od četvrtine djece prisutno je na raznim sajtovima i društvenim mrežama više od dva sata dnevno, i to svakog dana. Petina djece nije ili je vrlo malo prisutna na sajtovima i društvenim mrežama, dok je više od polovine (54%) prisutno oko dva sata dnevno ili kraće. Skoro dvije trećine ispitane djece opisalo je svoje mentalno zdravlje kao odlično ili veoma dobro. Petina njih je mentalno zdravlje ocijenila kao dobro, a 17% njih smatra da im je mentalno zdravlje loše. Oko četvrtine djece smatra da im ne treba pomoć oko mentalnog zdravlja, dok ostatak smatra da im je pomoć potrebna.

Zabrinjavajući je podatak da je čak 13% razmišljalo o samoubistvu.

Istraživači su primijetili da djeca koja provode dva sata ili više na sajtovima i mrežama, svoje stanje češće opisuju kao loše, ali i najmanje imaju potrebu da problem riješe.

Česta upotreba društvenih mreža povezana je i sa rizikom od psihološkog stresa i većom vjerovatnoćom za samoubilačke misli. Problem možda leži u anonimnosti društvenih mreža i izbjegavanju upoređivanja sa drugim tinejdžerima, kao i u podsticanju na poroke poput cigareta, alkohola ili kockanja.

Istraživanje sugeriše važnost pronalaženja uzročno-posljedične veze zbog široke zastupljenosti pomenutog problema.

Trenutno se nastanak problema mentalnog zdravlja ne može u potpunosti objasniti korištenjem društvenih mreža. Postoji još nekoliko faktora u interakciji sa mentalnim zdravljem: fizički izgled, naslijeđene osobine i eventualni porodični problemi.

Savjet roditeljima je da ograniče svojoj djeci vrijeme provedeno na društvenim mrežama i pretraživačima. Treba obratiti pažnju i na promjene raspoloženja, ponašanja i spavanja kod djece. Preventivno reagovanje na problem uvijek donosi najbolje rezultate.

Jedina sumnja u studiji jeste utvrđivanje vremena provedenog na mreži, jer i gledanje filmova preko interneta podrazumijeva vrijeme na mreži, pa treba preciznije odrediti vrijeme i način korištenja interneta.

Zaključak studije je da treba dobiti jasniju sliku o upotrebi društvenih mreža i vezu sa mentalnim zdravljem.

Na kraju se navodi da previše “bilo čega” ima negativne implikacije na zdravlje: piće, hrana ili društvene mreže.

Napomene

Pitanje je da li djeca koja mnogo vremena provode na internetu narušavaju svoje mentalno zdravlje ili djeca sa lošim mentalnim zdravljem svjesno ili podsvjesno provode mnogo vremena pored kompjutera. U svakom slučaju, kada djeca mnogo vremena provode pored kompjutera ili na društvenim mrežama, to treba da bude signal roditeljima da nešto preduzmu, dok je problem u začetku.

Naučnici upozoravaju da ograničenje dječjeg boravka na društvenim mrežama ne podrazumijeva prosto isključivanje kompjutera ili fizičko udaljavanje djece od ekrana. Djeci treba omogućiti da što više vremena provode kreativno: čitanje knjiga, šetnje, sport, pravo druženje sa drugovima i porodicom (više zajedničkih aktivnosti).

(Krstarica.com)