Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba

Prilikom odabira budućeg zanimanja, većina naših studenata nije upoznata sa time koliko koje zanimanje ima perspektivu u budućnosti te kakav je nivo plata u pojedinim oblastima. Također oni ne raspolažu podacima o tome koja su zanimanja deficitarna, a kojih zanimanja ima previše na bh. tržištu.

Ovakva situacija doprinosi neusklađenosti obrazovnog sistema sa stanjem na tržištu, koje proizvodi one kadrove kojih već ima previše na tržištu, dovodeći hiljade diplomanata u stanje nezaposlenosti po okončanju studija.

Svake godine portal Posao.ba pravi istraživanje o tome koliko se uopšte isplati studirati u BiH. i kojih zanimanja nedostaje na bh tržištu rada.

Edina Šehović, marketinški stručnjak, sa ovog portala kaže za naš portal kako je trend najtraženijih zanimanja u BiH ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na protekle godine, pa su rezultati godišnje analize tržišta rada za 2014. godinu slijedeći:

– Podaci pokazuju da su sljedeća zanimanja bila najtraženija: Operater u pozivnom centru (5.3%), Prodavač/Trgovac (5.2%), Komercijalista (5.1%), Programer (3.6%), Ugostiteljski radnik (2.8%), Menadžer (2.7%), Monter u građevini (1.5%), Građevinski inženjeri (1.4%), Kreditni službenik (0.9%) te Saradnik u projektima (0.9%), kaže Šehović za BUKU.

Što se tiče suficitarnih zanimanja, odnosno onih u kojima je ponuda poslova tokom 2014. godine bila manja u odnosu na potražnju, tu situacija izgleda ovako: najviše zaposlenih ima u oblastima Administrativnih usluga, konsaltinga, ekonomije i finansija, komercijale i prodaje te transporta, skladištenja i logistike.

S druge strane, postoje određene kategorije zanimanja koje su, uslovno rečeno, problematične kada je u pitanju tržište rada BiH.

– To su kategorije poslova u kojima je ponuda poslova bila veća od potražnje, odnosno oglasi za posao na koje kompanije nisu dobile adekvatan odziv kandidata, kojih nema dovoljno ili nikako na našem tržištu, a to su: “Informatika – software, poljoprivreda – ribarstvo – šumarstvo, zaštitarske usluge , zanatske usluge te turizam, navodi ona.

Ističe kako se mladi i dalje odlučuju za društvene smjerova jer se nastavljaju voditi tradicionalnom logikom koja je u bh. društvu decenijama preovladavala, a to je da svakoj kompaniji treba ekonomista ili pravnik, zanemarujući time objektivne pokazatelje koji govore o tome koliko je navedenima ali i drugim zvanjima društvenog (ali i prirodnog) smjera, naše tržište rada već uveliko prezasićeno.

– Ovo dalje dovodi do nastavka hiperprodukcije kadrova kojih u BiH ima i više nego dovoljno, a tržište ostavlja u nedostatku kadrova iz oblasti inžinjerskih, tehničkih, zdravstvenih, poljoprivrednih oblasti za kojima postoji realna potreba i koje kompanije na bh. tržištu sa poteškoćama pronalaze ili ih u našoj zemlji ne mogu pronaći nikako, zaključuje naša sagovornica.

(Elvir Padalović, BUKA)