fbpx

Broj upisanih studenata se smanjuje, a akademskih radnika raste

Treba napomenuti da je UNSA među najlošije rangiranim univerzitetima u regiji na jedinom međunarodnom poretku univerziteta na koji je uvrštena. Riječ je o Webometricsovoj rang-listi.


Foto: Klix.ba

Podaci su navedeni u zvaničnom izvještaju Univerziteta u Sarajevu (UNSA), a iz njih je vidljivo da se broj upisanih studenata od 2015. smanjuje. Najizraženiji je pad broja upisanih na prvi ciklus studija, dok se od 2013. do 2020. godišnje na drugi ciklus upisuje 2.000 studenata, prenosi klix.ba.

Od 2013. do 2015. na prvi ciklus upisivalo se i više od 6.000 studenata, a od 2015. taj broj se smanjuje. Iznosio je manje od 4.000 tokom 2017. i 2019. godine.

S druge strane, od 2018. povećava se broj akademskih radnika:

  • Godine 2014. bilo je 1.389 akademskih radnika;
  • Godine 2015. bila su 1.372 akademska radnika;
  • Godine 2016. bila su 1.282 akademska radnika;
  • Godine 2017. bila su 1.373 akademska radnika;
  • Godine 2018. bila su 1.563 akademska radnika;
  • Godine 2019. bilo je 1.577 akademskih radnika;
  • Godine 2020. bilo je 1.568 akademskih radnika.

Povećan je i broj naučnih radova predavača UNSA, a koji su registrovani na relevantnim međunarodnim platformama Wos i Scopus:

  • Na Wosu je 2014. objavljen 131 rad, a na Scopusu 187;
  • Na Wosu je 2015. objavljeno 167 radova, a na Scopusu 186;
  • Na Wosu su 2016. objavljena 232 rada, a na Scopusu 277 radova;
  • Na Wosu je 2017. objavljeno 336 radova, a na Scopusu 373 rada;
  • Na Wosu su 2018. objavljena 332 rada, a na Scopusu 373 rada;
  • Na Wosu su 2019. objavljena 392 rada, a na Scopusu 478 radova;
  • Na Wosu su 2020. objavljena 393 rada, a na Scopusu 629 radova.

Pri tome je važno istaknuti da su pojedini isti radovi objavljeni, registrovani na Wosu i Scopusu, dok se obratno nužno ne mora desiti.

Treba napomenuti da je UNSA među najlošije rangiranim univerzitetima u regiji na jedinom međunarodnom poretku univerziteta na koji je uvrštena. Riječ je o Webometricsovoj rang-listi. To nije iznenađujuće s obzirom na to da vlasti neznatno ulažu u obrazovanje i nauku. Od 2004. do prošle godine iz federalnog budžeta je u nauku investirano više od 41 milion KM, dok je npr. za finansiranje političkih stranaka potrošeno skoro 52,6 miliona KM.

Tako je ove godine budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za nauku planirano 1,22 miliona KM, a za stranke 3,8 miliona KM.

Prethodno navedene podatke je izdvojio profesor na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Benjamin Fetić, a u kontekstu oprečnih stavova o predloženim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo.

Dio studenata i akademske zajednice se protivi predloženim izmjenama. I jedni i drugi smatraju da će se njima komercijalizirati visoko obrazovanje, tj. da će biti dostupno samo onima koji imaju novca. Akademski radnici su nezadovoljni uslovima predloženim kriterijima za napredovanje i time što se obavezuju da više objavljuju radove na stranim jezicima, prije svega na engleskom jeziku.

S druge strane, kantonalna resorna ministrica Melika Husić Mehmedović je podržala usvajanje Nacrta zakona te je ukazala da se on može poboljšati u javnoj raspravi do izrade Prijedloga zakona. Nacrt je podržao i rektor UNSA Rifat Škrijelj tvrdeći da se samo dio akademske zajednice njemu protivi.

Usvajanju Nacrta zakona se protivi opoziciona SDA, ali i vladajući SDP. Prijedlog izmjena ovog zakona je utvrdila komisija na čijem je čelu bio akademik Miloš Trifković.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!