BiH nije postala članica ENQA-e, a odgovorni tvrde da bh. diplome ipak vrijede u Evropi

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je problematičan, a prema ocjenama ENQA-e se kao razlog za to navodi sistem za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja, koji je podijeljen između državne agencije i nižih nivoa. Uz to se, kao razlog zbog kojeg Bosna i Hercegovina nije primljena kao punopravna članica ENQA-e, navodi kako je primjetan i suptilan politički utjecaj na Agenciju za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, piše Klix.ba.

Kao preporuku su naveli da je Agenciji neophodno dati više nezavisnosti, ali i više finansijske podrške za zapošljavanje stručnjaka. Slične preporuke važe i za entitetsku Agenciju za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS, koja također nije primljena kao punopravna članica ENQA-e.

Politička odluka ENQA-e

Direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH Enver Halilović kazao je za Klix.ba da je riječ o političkoj odluci zbog koje državna agencija nije postala punopravni član ENQA-e, a da je uvjeren da će nakon njihovog prigovora doći do promjene.

– Sljedeći korak je podnošenje prigovora na odluku Upravnog odbora, koja nije slijedila ocjenu Stručne komisije koju je sama formirala. Stručna komisija je pozitivno ocijenila sve standarde i kriterije Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH. Svi su standardi pozitivno ocijenjeni, međutim, Upravni odbor je promijenio jednu od ocjena i u ovom momentu kazao da ne možemo biti punopravni član. To je jedna politička odluka, kazao je Halilović.

Dodao je da stanje u visokom obrazovanju nije briljantno i da nije sporno da politika ima veliki upliv u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini.

– To nije sporno uopšte, to je nešto što trebamo mijenjati. Trebalo bi da šira javnost o tome povede više računa, a ne samo vlast. Vlast primarno vodi računa o tome koliko može da vlada. Ali, to je jedan civilizacijski interes i civilizacijsko pitanje, i umiješanost politike u obrazovne institucije u cjelini, a posebno u radu univerziteta, je neprimjereno visok i neopravdano prisutan, rekao je Halilović.

Posljedice odluke ENQA-e

Dodao je da odluka ENQA-e znači da ipak moraju uraditi puno toga da se stvari poprave kad je riječ o Agenciji, ali da to faktički ne proizvodi nikakve posljedice kad je riječ o diplomama studenata.

– To sa diplomama nema nikakve veze. Agencija za razvoj visokog obrazovanja BiH nije ni do sada bila članica ENQA-e, pa je bila pozvana i radila akreditacije bh. univerziteta. Sve akreditacije univerziteta koje je uradila Agencija su priznate od ENQA-e. Sav taj posao je Stručna komisija ENQA-e ocijenila pozitivno, istakao je Halilović.

Dodao je kako je situacija na međunarodnom planu potpuno suprotna i da ako univerzitet nije prošao akreditaciju državne Agencije, ne može biti priznata diploma takvog univerziteta, odnosno takvog kandidata.

– U pravnom smislu su državni i privatni univerziteti isto, a kvalitet se ne određuje prema tome da li je univerzitet javni ili privatni. To je stvar vlasništva. U našem slučaju je činjenica da su privatni univerziteti slabiji od javnih, zaključio je Halilović za Klix.ba.

Stav rektora Univerziteta u Sarajevu

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj prokomentarisao je za Klix.ba odluku Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, kazavši da Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete koje Evropa postavlja pred visokoškolske institucije.

– U tom pogledu Bosna i Hercegovina ima neke administrativne pretpostavke koje se moraju ostvariti. Bosna i Hercegovina, što zbog načina funkcioniranja, što zbog politika koje se vrlo često isključuju, nije ostvarila uvjete da administrativno pristupi mnogim asocijacijama u svijetu. A iz nekih ćemo početi biti isključivani. Svijet od nas očekuje da pratimo dostignuća razvoja, a ne da se bavimo sami sobom, rekao je Škrijelj.

Dodao je da Bosna i Hercegovina mora imati svoje fondove, kojima će podržavati svoje institucije iz oblasti visokog obrazovanja, što trenutno nije slučaj.

– Trebalo bi da država podržava svoje institucije iz oblasti visokog obrazovanja. To povećava referentnost naučnika i institucija iz kojih oni dolaze, što ima za posljedicu bolje rezultate u naučnom radu. Time bi BiH išla krupnijim koracima prema evropskim standardima. Ovako tapkamo u mjestu. Ne izdvaja se za nauku, ili se minimalno izdvaja. Nemamo razvijenu strategiju za naučno-istraživački rad na državnom nivou, nemamo usaglašene stavove između entiteta… Imamo iscjepkanost u Federaciji po kantonima, i to je naša stvarnost. Administrativno ustrojstvo Bosne i Hercegovine ne omogućava njen napredak, istakao je Škrijelj.

Istakao je da se slaže sa konstatacijom ENQA-e da politika ima ogroman upliv u obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini.

– Potpuno se slažem, u ovom trenutku Bosna i Hercegovina kao država mora svoje univerzitete i svoje školstvo osloboditi politike u smislu pritisaka i kreiranja akademskih rješenja sa nivoa politike, zaključio je rektor Rifat Škrijelj za Klix.ba.

(Klix.ba)