Želite da postanete programer, ali ne znate odakle da počnete? Evo kako da pristupite učenju programiranja

Preduzeća i organizacije stalno traže programere, softverske inženjere i kompjuterske stručnjake. Problem je to što mnogi misle da programiranje nije lako ili da je nemoguće ovladati ovom vještinom ako niste „rođeni za to“. Istina, potrebno je mnogo vremena, rada i posvećenosti da biste postali dobar programer. Zato vam predstavljamo nekoliko savjeta koji mogu da vam pomognu u učenju programiranja.

Naučite pet osnovnih koncepata

Postoji mnogo različitih programskih jezika, ali postoji pet osnovnih koncepata koji ostaju dosljedni. Da biste razumjeli programiranje, morate da shvatite ove ideje. Iako sigurno možete da pročitate o njima mnogo više detalja u raznim izvorima, ovo su osnovni pojmovi i definicije:

Varijable. Programi su izgrađeni na varijablama ili promjenjivima – one su okosnica svakog programskog jezika. U najjednostavnijem obliku, promjenljiva je metod čuvanja informacija koje namjeravate da kasnije koristite. One mogu da se pronađu i preuzimaju pozivajući se na riječi ili izraze koji opisuju datu informaciju.

Kontrolne strukture. Kontrolna struktura je dio programa koji analizira različite promjenljive i odlučuje kako da nastavi na osnovu parametara koji su dati. To je u suštini aspekt donošenja odluka računara i utvrđuje odgovore na osnovu određenih radnji ili ulaza.

Strukture podataka. To su specifične metode pomoću kojih se podaci čuvaju i organizuju u računaru. One su sačuvane na takav način da im se može efikasno pristupiti i da se mogu koristiti kada je to potrebno.

Sintaksa. Čak i ako nemate mnogo znanja o programiranju, vjerovatno znate da se za pisanje  koda koriste različiti karakteri i simboli. Sintaksa je skup pravila koji definiše kombinaciju različitih simbola i koja služe za pravilno strukturisanje. Sintaksa je u suštini gramatički priručnik za programerski jezik.

Alati. Na kraju imamo alate. Ovo je najlakši koncept za razumijevanje od ovih pet. Kao i u stvarnom svijetu, alat je samo dio softvera koji vam omogućava da efikasno programirate brže i više. Postoje hiljade alata, tako da je veoma važno da izaberete pravi za svoje specifične potrebe. Ako razumijete ovih pet osnovnih koncepata, onda imate mnogo jače osnove od polovine ljudi koji pokušavaju da nauče da programiraju.

Izaberite pravi jezik

Postoji veliki broj različitih programerskih jezika. Ključ je da odaberete onaj pravi. A najbolji način da se izabere pravi jezik jeste da se odgovori na pitanje: Zašto želite da pišete kôd?

Da li želite da izgrađujete web sajtove? Razvijate aplikacije? Steknete veću kontrolu nad sopstvenim podacima? Postoje stotine različitih aplikacija, a jezik koji ćete izabrati zavisi od cilja koji pokušavate da postignete.

Dobra vijest je da su mnogi programerski jezici slični i dijele neke od istih osnovnih koncepata. Najbolji sajvet je da izaberete jezik i držite se tog jezika dok ne saznate sve o njemu. Zatim, možete da krenete na drugi jezik – vidjet ćete ubrzo da vam vaša prethodna znanja omogućuju da mnogo brže i lakše učite i shvatite novi jezik.

Učite programirajući, a ne čitajući o programiranju

Djeca ne uče kako da voze bicikl ili vežu svoje cipele tako što gledaju video-materijale na YouTubeu ili čitaju knjigu. Jedini način na koji ćete razumjeti kako da balansirate na biciklu ili da vežete čvorove ili mašne od pertli jeste da to radite mnogo puta iznova.

– I učenje programiranja je slično tome, kaže profesor programiranja Majkl Čoi.

– Možete da prelazite kroz razna poglavlja knjiga i da pritom nemate nikakvih problema sa razumijevanjem teme, ali ako u tom trenutku ne sjednete za računar i ne počnete da se igrate sa kodom, nikada nećete zapamtiti sintaksu kada počnete da je zapravo implementirate prvi put.

Programiranje možda nije najlakša vještina koju ćete učiti, ali je zasigurno jedna od najboljih i najisplativijih vještina koju možete da steknete u savremenom svijetu. Ako želite da steknete vještine programiranja, više o tome možete da saznate na ovim profesionalnim obukama.

(STUDOMAT.ba)