Uzbudljivi događaji i dostignuća obilježiće nauku u 2015.

Pažnju javnosti će ove godine zaokupiti razna dešavanja na polju nauke, od samita o klimatskim promjenama u Parizu, preko slanja prvog britanskog astronauta u svemir, do ponovnog aktiviranja Velikog hadronskog sudarača u CERN-u.

05.01.2015.
Veliki hadronski sudarač (LHC); Foto: CERN.ch
Veliki hadronski sudarač (LHC); Foto: CERN.ch

Pažnju javnosti će ove godine zaokupiti razna dešavanja na polju nauke, od samita o klimatskim promjenama u Parizu, preko slanja prvog britanskog astronauta u svemir, do ponovnog aktiviranja Velikog hadronskog sudarača u CERN-u.

Na pragu nove godine BBC je pokušao da sumira glavna naučna događanja koja nas očekuju u 2015, prenosi BUKA.

Mnogi već sa nestrpljenjem očekuju da čuju snažni zveket motora britanskog supersoničnog “Bloodhound” automobila kojim će biti najavljen pokušaj obaranja brzinskog rekorda od 1.230 kilometara na čas, koji je 1997. postigao Endi Grin u svom “Thrust SSC”.

Grin će se ponovo naći za komandama vozila “bržeg od metka”, koji pokreće kombinacija mlaznog motora Jurofajter Tajfuna i Falkonove hibridne rakete. Vožnja će se obaviti krajem godine u Južnoj Africi. Krajnji cilj je da se razvije brzina veća od 1.600 kilometara na čas, ali za to ćemo morati da sačekamo 2016.

Godina 2015. će biti i godina kada će se od političara očekivati da osmisle i svijetu podare novi univerzalni sporazum o klimatskim promjenama.

Već je sada, međutim, izvjesno da će nastati jaz između pregovarača u Parizu i naučnika o tome šta je neophodno učiniti u pogledu smanjenja svjetske zavisnosti od fosilnih goriva.

Do novembra iduće godine sve zemlje, kako bogate, tako i siromašne, biće pozvane da ulože napor kako bi se smanjila ili barem stabilizovala emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Početkom decembra započela je i Međunarodna godina tla, koja će trajati narednih 12 mjeseci, s nadom da će uspjeti da skrene pažnju javnosti na jednu od najkompleksnijih bioloških materija na planeti.

Jedna gruda ove tvari može da sadrži milijarde mikroorganizama, a za stvaranje samo jednog centimetra tla potrebno je da prođe više od 1.000 godina.

Više je nego evidentno da ga prekomjerno eksploatišemo ili ignorišemo, i to na sopstvenu štetu. Jer, bez tla nema hrane ni temelja za naš ekonomski, društveni i ekološki razvoj.

Tokom ove godine, paralelno sa održavanjem samita o klimatskim promjenama u Parizu, stručnjaci iz cijelog svijeta okupiće se u jednom drugom francuskom gradu, Dižonu, na prvoj Globalnoj konferenciji o biodiverzitetu tla, koja bi trebalo da se završi objavljivanjem prvog Izvještaja o stanju resursa tla u svijetu.

U julu, letjelica Američke svemirske agencije (NASA) preletjeće u blizini Plutona, misterioznog, zaleđenog kosmičkog tijela, udaljenog 5,9 milijardi kilometara od Sunca. Otkriven 1930, Pluton je smatran planetom sve do 2006. kada mu je status promijenjen i od tada pripada novoj klasi objekata – patuljastih planeta.

“Raščinjavanje” Plutona, međutim, neće ni najmanje umanjiti uzbuđenje koje prati ovu jedinstvenu misiju.

Sve što znamo o površini Plutona zasniva se na zamagljenim fotografijama koje je snimio svemirski teleskop Habl. Ovo će, međutim, biti prvi put da se jedna ljudska letjelica toliko približi nekadašnjoj “devetoj planeti” Sunčevog sistema.

Nešto ranije, u martu, NASA letjelica Don (Dawn) približiće se još jednom enigmatičnom objektu – planetoidu Ceres, koji je otkriven 1801.

Naučnici vjeruju da se, u trenutku kada se Ceres nalazi najbliže Suncu, dio njegove zaleđene površine dovoljno ugrije da bi nastala vodena para. Misija Don bi uskoro trebalo da bude u prilici da testira tu teoriju.

U 2015. će nakon dvije godine ponovo proraditi i Veliki hadronski sudarač (LHC).

Naučnici CERN-a, evropskog centra za fiziku čestica nadomak Ženeve, iskoristili su ovu pauzu da unaprijede kolajder.

Tokom narednih trogodišnjih eksperimenata subatomske čestice će se u 27 kilometara dugom tunelu sudarati gotovo dvostruko jače nego ranije.

Nakon što su potvrdili postojanje Higsovog bozona 2012, naučnicima ostaje još “nedovršenog posla sa univerzumom”, kao što je rješavanje pitanja tamne materije, antimaterije i supersimetrije.

(buka.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.