Foto: Arhiva
Foto: Arhiva

Bosna i Hercegovina je 2015. godinu dočekala sa 547.319 nezaposlenih osoba, od čega je 39.420 sa visokom stručnom spremom. Na evidenciji zavoda za zapošljavanje najviše je kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika, a slijede osobe sa srednjom stručnom spremom.

Među KV i VKV radnicima najteže do posla dolaze prodavači, automehaničari, bravari, krojači, vozači, frizeri, stolari i kuhari, a kad je riječ sa osobama sa SSS na evidenciji prednjače ekonomski tehničari, maturanti gimnazija, medicinske sestre i poljoprivredni tehničari, prenosi portal KLIX.

Sa VŠS i VSS na birou za zapošljavanje najviše je ekonomista, pravnika, diplomanata fakulteta političkih nauka, nastavnika razredne nastave, te profesora raznih smjerova.

Posao najbrže dobijaju osobe sa visokom stručnom spremom i to s prosječnom dužinom čekanja od jedne godine i pet mjeseci.

Najtraženija zanimanja su ona iz oblasti informacionih tehnologija (inžinjeri elektrotehnike, informatike, programeri, web dizajneri itd.), magistri farmacije, inžinjeri građevinarstva i mašinstva, kao i komercijalisti, trgovci, knjigovođe, varioci, CNC operateri, krojači i šivači, rečeno nam je u Federalnom zavodu za zapošljavanje.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, u okviru VII sedmog stepena stručne spreme (VSS), prosječna dužina čekanja za na evidenciji nezaposlenih Zavoda za profesore matematike i fizike je oko tri mjeseca (osobe navedenog zanimanja u malom broju su prijavljene na evidenciju). Zatim, ljekari, inžinjeri građevine i diplomirani veterinari u prosjeku na posao čekaju šest mjeseci, a geodeti oko sedam mjeseci. Prosječna dužina čekanja profesora biologije i diplomiranih farmaceuta je oko osam mjeseci, dok profesori njemačkog jezika na posao čekaju oko 10 mjeseci. Na posao najduže čekaju profesori filozofije i socijologije, profesori geografije, diplomirani novinari, bibliotekari i inžinjeri menadžmenta sa prosječnom dužinom čekanja na evidenciji nezaposlenih oko dvije godine.

– Prosječna dužina čekanja na posao zavisi od stepena stručne spreme, zanimanja osobe i potrebe za određenim zanimanjem, kazala je Vedrana Milinković, viša stručna saradnica za informisanje i odnose s javnošću u Zavodu za zapošljavanje RS.

Na evidenciji ovog zavoda su i osobe za koje bismo mogli reći da su rekorderi po “stažu na birou”. Tri radnika bez zanimanja NK radnici već 35 godina nalaze se na evidenciji nezaposlenih u filijalama Trebinje i Bijeljina. Imaju 53, 56 i 62 godine. Tu je i 61-godišnji mašin bravar iz Bratunca, koji je na birou za zapošljavanje već 33 godine, baš kao i RTV mehaničar iz Ugljevika, koji ima 54 godine.

– Također značajno je istaći da imamo slabu pokretljivost radne snage, pa se tako osobe vrlo rijetko odlučuju da traže posao izvan mjesta prebivališta, navela je Milinković.

U FBiH vođenje ovih evidencija je u nadležnosti kantonalnih službi za zapošljavanje, a najveća nezaposlenost u ovom entitetu je u Tuzlanskom kantonu, 25,28 posto, a potom u Kantonu Sarajevo 18,45 posto i Zeničko-dobojskom kantonu 17,94 posto.

(Klix.ba)