“Umijeće debatiranja je potrebno svima, a posebno studentima političkih znanosti”

Andreja Đurđina je studentica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i najbolja debatantica za mjesec maj u projektu Debatologija. Za naš portal je govorila o Debatologiji, debati, kulturi komunikacije, obrazovnom sistemu u Hrvatskoj...


Andreja Đurđina je studentica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i najbolja debatantica za mjesec maj u projektu Debatologija. Za naš portal je govorila o Debatologiji, debati, kulturi komunikacije, obrazovnom sistemu u Hrvatskoj…

Razgovarala: Tijana Ljuboje, CKD

andreja_djurdina
Andeja Đurđina

Kako ste čuli za Debatologiju i šta Vas je privuklo da se aktivno uključite u takmičenje?

Debatologiju sam slučajno otkrila na internetu, preko društvene mreže Facebook pred nešto više od mjesec dana, a kako sam po prirodi jako znatiželjna odmah sam se uključila. Na prvi pogled, svidjela mi se cjelokupna ideja i organizacija projekta što je samo gomilalo pozitivne razloge za sudjelovanjem jer kroz debatu razvijamo vještine kritičkog razmišljanja o različitim društvenim i etičkim problemima, razvijamo toleranciju prema različitim idejama, stavovima i kulturama te tako stvaramo vlastite stavove. Imala sam i veliku podršku dragih prijatelja i obitelji koji su bili uz mene cijelo vrijeme. Da tada nisam otkrila Debatologiju, sigurno sada ne bi odnijela titulu najbolje debatantice za mjesec maj.

Zanimljivo je da ste prva pobjednica na Debatologiji koja ne dolazi iz BiH. Mislite li da Debatologija može doprinijeti spajanju mladih iz zemalja regiona i rušenju predrasuda i barijera? 

Svakako. Osobne vještine koje stječemo kroz debatu donose i šire učinke. Debate mogu pomoći u izlječenju rana koje su nastale u prošlim vremena i posljedica koje osjećamo još i danas. Kroz inzistiranje na uvažavanju različitosti, nenasilja i poštivanja različitih stajališta, Debatologija može pomoći smanjenju i zatvaranju rascjepa između kulturnih manjina i većina, kao i u rješavanju dugotrajnih nesuglasica. Susreti mladih ljudi na jednom mjestu koji dolaze iz različitih pozadina su od neprocjenjive važnosti za suživot i povjerenje među ljudima različitih vjera i kultura.  Zato je jako važno da se otvorimo i prema drugim mogućnostima, s obzirom na to da živimo u vremenima gdje različitost postaje svakodnevicom. Biti tolerantan znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i pritom poštivati tuđa.

Vaše mišljenje o Debatologiji? Imate li neki savjet kako bi mogli poboljšati njenu kvalitetu?

Jako mi se sviđa cjelokupna ideja i organizacija projekta. Svrha Debatologije je pokretanje rasprave među mladima o važnim društvenim pitanjima, jačanje njihovog kritičkog razmišljanja, razvoj tolerancije i primjena logičkog procjenjivanja na stvarne situacije. Te su vještine potrebne u svakodnevnom životu svakome od nas.  Debatologija je koristan i odličan projekt koji će postati poznat i zaslužuje svake pohvale što je omogućio mladim ljudima da se čuje i njihov glas. Savjetujem da svakako izađite izvan nacionalnih granica te se  povežete na globalnoj razini kako bi debata postala još poznatijom, kvalitetnijom i zanimljivijom.

Odakle ljubav prema debati?

Najprije sam počela pratiti televizijske predsjedničke debate kandidata  koje su me jako zainteresirale jer pomoću njih možemo uvidjeti tko ima bolje argumentirana stajališta i za što se zalaže, a usput se otkriva znanje i inteligencija kandidata. Nakon toga, u srednjoj školi aktivirala sam se u debatnom timu gdje sam stekla korisna znanja i praktična iskustva.

Studirate na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Da li debata može imati pozitivan uticaj na usavršavanje Vaših vještina koje ste stekli kroz formalno obrazovanje?

Naravno, umijeće debatiranja je potrebno svima, a posebno studentima političkih znanosti.  Intelektualna zrelost, verbalna lakoća i sposobnost verbalnog izražavanja važne su osobine za svakog politologa. Budući da su često u kontaktu s ljudima, politolozi trebaju imati natprosječno razvijene komunikacijske vještine kako bi bili uspješni u svome poslu. Važne su i sposobnosti zaključivanja, analitičnost i razlikovanje bitnog od nebitnog. Karizmatični nastupi pojedinaca mogu privući veliku pažnju javnosti, a svojom elokventnošću i govorničkim sposobnostima, svatko može postići velike stvari. A upravo se te i mnoge druge osobine mogu steći pomoću debate.

Možete li nam opisati kakvo je stanje sa kulturom komunikacije u javnosti u Hrvatskoj i uporediti ga sa BiH?

Kulturna komunikacija u Hrvatskoj je solidna i bolja je od stanja koje vlada u BiH. Svakodnevno smo svjedoci gušenja svake konstruktivne rasprave zbog straha od posljedica, želje za nezamjeranjem te zbog straha da će izaći na vidjelo naša nekompetentnost u nekim područjima. Uz to se veže i niska razina pismenosti kao i nespremnost vlasti da vode iskrene rasprave. Svi mi se trebamo zapitati što možemo napraviti da se naša komunikacija poboljša. Razinu komunikacije treba podići na viši stupanj na kojemu bi se konflikti minimalizirali, a postepeno i nestali. Vrlo značajna komunikacija je ona koja se vodi među predstavnicima države koji uživaju naše povjerenje da će voditi državu u pravom smjeru, a koja može prouzrokovati velika nezadovoljstva građana. Aktualna događanja na političkoj sceni u BiH izbacila su vrlo nisku razinu komunikacije većine sudionika u političkim procesima. Što se tiče komunikacije na Internetu, malo tko još poštuje pravila lijepog ponašanja poput načela savjesnosti, povjerenja i odgovornosti; zaštite prava građana i zaštite javnog interesa; načela nediskriminacije i uvažavanja ljudskih prava i dostojanstva osobe. Ključni razlog za to je veliko neznanje koje je prisutno na svim nivoima i samim tim ugrožava potencijal koji Internet ima u svijetu. Uza sve to, nasilje putem suvremenih oblika komuniciranja sve je češće i raste iz godine u godinu što sa sobom donosi i sve više neželjenih posljedica. Debatologija će imati utjecaja da tu situaciju promijeni i poveća kulturu komunikacije.

Šta smatrate glavnim razlogom zbog kojeg ste osvojili titulu najbolje debatantice?  

Među velikom i jakom konkurencijom, mislim da je presudila moja aktivnost. Debata je argumentirana rasprava, a svoje stavove obrazlagala sam na racionalan način uz opširna obrazloženja koja su bila potkrijepljena logički održivim razlozima i provjerenim, znanstvenim informacijama. To sve mi je omogućilo da u debati raspravljam na objektivan i kvalitetan način. Također moji čvrsti argumenti bili su posebno uvjerljivi i jaki. Iako se u raspravama našlo mnogo tema koje nisu pokrivale moj krug interesa, pomoću adekvatne pripreme i komentara ostalih debatanata, uspjela sam saznati i nove informacije.

Komentar o kvaliteti obrazovnog sistema u Hrvatskoj? Možete li nam obrazložiti njegove prednosti i nedostatke?

Nedavna istraživanja su pokazala da prema broju znanstvenih radova, njihovom utjecaju, kvaliteti i broju istraživača, broju kvalitetnih sveučilišta te zapošljavanju visokoobrazovanih ljudi, Hrvatska je rangirana jako nisko. Uz to, Hrvatska je među državama s najkraćim obveznim obrazovanjem zato što ni u jednoj zemlji obvezni obrazovni ciklus ne traje manje od devet godina. Kako se želi stvoriti društvo znanja, obrazovanje je glavna komponenta suvremenih nacionalnih obrazovnih politika da se unaprijedi njegova kvaliteta. Za kontinuirano unapređenje kvalitete odgoja i obrazovanja u školama ključno je stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika. Uspostava globalnog tržišta temelji se na proizvodnji globalno konkurentnih znanja i tehnologija te širenja kulturno pluralnih demokratskih društava koja su uređena na načelima ljudskih prava, ravnopravnosti i vladavine prava. Informirani, visokoobrazovani, kreativni, motivirani i nadasve informirani građani su naša pokretačka snaga. Stavlja se naglasak na kompetativnost osoba preko njihovih vještina, stavova, znanja i ponašanja koji se osiguravaju obrazovanjem i odgojem. Usmjerenjem na ishode učenja traži se individualizirani pristup u čemu je najvažnije da učenjem sadržaja učenik upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne samopouzdanje te tako razvije preduvjete za uspješnu primjenu naučenoga i daljnje formiranje u osobu kakvom želi postati u budućnosti. Efikasni obrazovni sustav traži društveni, politički i profesionalni konsenzus. Hrvatska sigurno ima potencijala, spremnosti za inovacije i povezivanje znanja kako bi što uspješnije mogla konkurirati na globalnom tržištu. No, za to je potrebno investirati, posebice  u opremu koja je neophodna za znanstvena istraživanja i za razvoj novih tehnoloških inovacija te otvaranje radnih mjesta kako bi se smanjila enormna nezaposlenost i bježanje intelektualaca u druge zemlje.

S obzirom da ste odnedavno postali i član redakcije portala STUDOMAT.ba, možete li nam objasniti šta Vas je motivisalo za taj korak?

Kada sam otkrila Debatologiju, to me dovelo do portala STUDOMAT.ba i to je bio presudan trenutak kada sam počela pratiti sve novosti. Odmah mi se svidjela tematika koju portal obrađuje i to što obrađuje teme koje se događaju i izvan nacionalnih granica. Tematika portala namijenjena je prvenstveno studentima, ali i učenicima koji na jednom mjestu mogu pronaći sve informacije koje ih zanimaju. Takav izvor informacija na jednom mjestu zaslužuje svake pohvale. Kada sam postala članom redakcije portala STUDOMAT.ba, jako me oduševio cijeli STUDOMAT tim koji mi je poželio lijepu dobrodošlicu i ugodno me iznenadio.

Poruka za sve mlade u zemljama regiona? Možete li im predstaviti tri razloga zašto da postanu dio STUDOMAT.ba portala i Debatologije?

Svakodnevno se u komunikaciji nađemo u situacijama u kojima trebamo iznijeti i argumentirati vlastita mišljenja. S obzirom na različita mišljenja s kojima se susrećemo, Debatologija nam omogućuje da razlikujemo ispravne i logične tvrdnje od onih koje to nisu.

Budući da svaka debata započinje pripremom u kojoj se istražuje konkretni problem, debatantima se tako povećava stupanj opće informiranosti. Kroz raspravu, često se dolazi do rješenja konkretnog problema.

Značaj debatiranja je višestruk. Pomaže oslobađanju straha od javnog nastupa, potiče razumijevanje tuđeg mišljenja i potiče toleranciju, što je jako bitno u našem društvu koje je, nažalost, još uvijek u nekim aspektima, isključivo.

Zato pozivam sve da se uključe i postanu dio STUDOMAT. ba tima i Debatologije!

(STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.
X