Debatologija

Svakog ponedjeljka Debatologija za vas predstavlja tri zanimljive teze za debatovanje, koje se biraju na osnovu najpopularnijih medijskih tekstova i informacija iz prethodne sedmice.

Prije objavljivanja novih teza, bira se najbolji debatant za prethodnu sedmicu, a debatant sa najviše pobjeda postaje i najbolji debatant za određeni mjesec. Centar za kulturu dijaloga će obezbijediti priznat i vrlo značajan certifikat za najboljeg Debatologa, koji dostavlja na njegovu adresu. Radi se o priznatim certifikatima, koji vam mogu biti od velike pomoći pri apliciranju na seminare, takmičenja, stipendije, ali i posao.

Korisnici foruma koji žele da uđu u izbor najboljeg debatologa mjeseca i osvoje vrijedne nagrade moraju ispuniti sljedeće uslove:

  • svake sedmice učestvovati u svim takmičarskim tezama;
  • svake sedmice napisati minimalno pet (5) komentara u podforumu “Takmičarske teze”;

Pravila Debatologije

Pravila Debatologije

Za učešće u Debatologiji morate imati registrovan korisnički račun na STUDOMAT.ba forumu. Registracija je potpuno besplatna, a istu možete obaviti na sljedećem linku: http://studomat.ba/forum

Korisnici foruma koji žele da uđu u izbor najboljeg debatologa mjeseca i osvoje vrijedne nagrade moraju ispuniti sljedeće uslove:

  • svake sedmice učestvovati u svim takmičarskim tezama;
  • svake sedmice napisati minimalno pet (5) komentara u podforumu “Takmičarske teze”;

Pored Opštih uslova korištenja STUDOMAT.ba portala i Pravila foruma, za podforum “Debatologija” važe i specifična pravila.

PRAVILA KOMUNIKACIJE NA DEBATOLOGIJI

Tačka 1.

Debatolozi su dužni sa uzajamnim poštovanjem odnositi se jedni prema drugima.

Tačka 2.

Debatolozi su dužni uvažavati različita mišljenja i osporavati ih samo na osnovu konkretnih dokaza.

Tačka 3.

Svaki argument predstavljen na Debatologiji mora biti potkrijepljen dokazom za koji je obavezno navesti izvor. Argumenti bez potkrijepe neće biti uzeti u razmatranje pri donošenju odluke o najboljem debatantu.

Tačka 4.

Debatolog ne smije ni u kojem slučaju koristiti Ad hominem argument. Kao argument „ad hominem“ smatrat će se svako obraćanje, izjava, tvrdnja ili navod koje u tijeku debate Debatolog iznese s namjerom komentiranja ili omalovažavanja osobe, umjesto da pobija argumente, tvrdnje ili navode koje je drugi Debatolog predstavio.

Tačka 5.

Debatolog može uputiti argumentiranu pismenu žalbu Centru za kulturu dijaloga (CKD) na odluku o izboru najboljeg sedmičnog ili mjesečnog debatanta u roku od pet dana od dana objavljivanja imena pobjednika.

Tačka 6.

Centar za kulturu dijaloga dužan je žalbu razmotriti i na njene navode odgovoriti u roku od tri radna dana od prijema žalbe. Žalba i odgovor na žalbu se objavljuju na internet stranici CKD-a, www.ckdbih.com.

Tačka 7.

Svi uključeni u aktivnosti Debatologije obavezuju se da će poštivati i promovirati vrijednosti CKD-a i doprinijeti realizaciji misije ove organizacije.

Tačka 8.

Debatolog je dužan da u svakom obraćanju bilo angažiranima u CKD-u ili u bilo kojem javnom nastupu u ime CKD-a i Debatologije poštuje:

•   Kodeks za štampu i Kodeks Regulatorne agencije za komunikaciju, Deklaraciju o slobodi političke debate, te poštivati pravo na privatnost

u svakom obraćanju bilo angažiranima u CKD-u ili u bilo kojem javnom nastupu u ime CKD-a i Debatolgije:

•   poštivati Konvenciju o zaštiti ljudskih prava
•   poticati slobodu izražavanja uvažavajući sve kodekse i konvencije
•   poštovati sve kodekse propisane u CKD-u
•   promovirati vrijednosti tolerancije i suživota
•   promovirati nenasilnu komunikaciju
•   promovisati primjere pozitivne prakse kulture dijaloga
•   uvažavati drugačije mišljenje
•   prenositi tačne, provjerljive i fer informacije
•   promovirati pravdoljubivost uvažavajući različitost
•   podržavati detabuiziranje tema u javnom forumu
•   podržavati uspostavljanje interkulturnog dijaloga
•   nikada i ni u kojoj situaciji ne podleći jeziku mržnje ili upotrebi Ad Hominem arguemnta

Tačka 9.

Uz navedena pravila važe i opći principi iz kodeksa i pravilnika CKD-a, koji su dostupni na: www.ckdbih.com/index.php/pravilnici-i-kodeksi

Kriterij za izbor najboljeg debatanta

Kriterij za izbor najboljeg debatanta

Izbor za najboljeg debatanta traje jedan kalendarski mjesec. U toku jednog mjeseca održaće se četiri internet debatne runde. Svaka runda se sastoji od tri debatne teze. Debatant sa najviše pobjeda u jednom mjesecu, osvaja titulu najboljeg online debatanta u tom periodu. Najbolji debatant se bira na osnovu poena u sljedećim kategorijama:

•   argumentacija,
•   dokazivanje,
•   pobijanje,
•   stil
•   aktivnost.

Maksimalan broj poena koji debatant može osvojiti u jednoj debatnoj rundi je 50, na osnovu predstavljene bodovne skale.

ARGUMENTACIJA: 1-10
DOKAZIVANJE: 1-10
POBIJANJE: 1-10
STIL: 1-5
AKTIVNOST: 1-5
Maksimalan broj bodova: 40

Korisnici foruma koji žele da uđu u izbor najboljeg debatologa mjeseca i osvoje vrijedne nagrade moraju ispuniti sljedeće uslove:

  • svake sedmice učestvovati u svim takmičarskim tezama;
  • svake sedmice napisati minimalno pet (5) komentara u podforumu “Takmičarske teze”;

Nekoliko savjeta za kvalitetnije debatovanje

Nekoliko savjeta za kvalitetnije debatovanje

Debatologija je jedinstven prostor na internetu koji zamišljen sa idejom širenje kulture komunikacije, između ljudi koji imaju različita mišljenja i viđenje određene teze. Međutim, Debatologija nije jedinstvena samo po tome. Radi se o prostoru koji je obrazovnog karaktera i koji iz sedmice u sedmicu mlade ljude nastoji informisati o aktuelnim društvenim pitanjima, s obzirom da kvalitetnog argumenta nema bez istraživanja.

Hajde za početak da definišemo pojam debate, a zatim da ga povežemo sa internetom.

Debata je argumentirana rasprava u kojoj niko nema a priori prednost. To je rasprava u kojoj silu zamjenjuje argument, a argumenti nastaju nakon dugog i nepristranog istraživanja. Debata je susret suprotstavljanih ideja sa željom da učesnici debate provjere sve aspekte jednog problema za opće dobro. Težak je i dug put debata prošla od antike, od Sokrata i Sofista do danas, ali zato danas nema niti jednog razvijenog i demokratskog društva bez debate kao alatke odlučivanja. Sokrata su optužili da kvari mladež i ne vjeruje u istine u koje država vjeruje samo zato što je učio sugrađane da ne misle da sve znaju nego da znanje stalno provjeravaju. Optužili su njega građani atinski, vrijeđali ga i omalovažavali, a on im je tada poručio: “Dodijavajte i vi sinovima mojima kao što sam i ja dodijavao vašim…”. Tako je sa porugom na ustima neznalica i samoljuba život skončao Sokrat, ali njegova dijalektička metoda provjeravanja postavljenih istina danas simbolizira osnovno demokratsko načelo: nema svete i dogmatske istine. Nema robova i gospodara: u znanju kojem se teži svi su jednaki. Debatom dajemo jednake mogućnosti svima da iznesu ideje i stavove. Dajemo jednaku mogućnost za izražavanje i očekujemo uvažavanje koje pružamo. U debati ne možemo govoriti koliko hoćemo i kako hoćemo, nego uvijek moramo imati na umu druge. Druge kojima govorimo, druge o kojima govorimo, druge sa kojima govorimo i konačno druge koji će nadživjeti samu debatu u kojoj govorimo. Debata je čin uvažavanja neistomišljenika i njihovog prava da iznesu drugačije mišljenje od našega.

Internet debata je pojam koji nastaje tek prije desetak godina. S obzirom da se javilo novo sredstvo komunikacije, nastala je mogućnost i za argumentovane rasprave. Internet debate u BiH, ali i regionu, zaživjele su kroz osnivanje Debatologije. Iako se radi o debati na internetu, ona je po osnovnom elementu – argumentu, vrlo slična formalnoj debati. Kao i formalna debata – debata na internetu mora imati strogo definisana pravila. Iako vam se na prvi pogled čini da na internetu možete govoriti kako hoćete, kada hoćete i koliko hoćete, to sa Debatologijom nije slučaj. Pravila Debatologije (stavi link) ograničavaju vas da govorite neargumentovano, necivilizovano i neosnovano. U debati se cijeni jedino argument zasnovan na istraživanju.

A šta je to argument?

U svakodnevnom životu često koristimo riječ “argument”. Takav „argument“ predstavlja verbalni spor ili neslaganje. To nije način na koji se ta riječ koristi u filozofiji i debati. Kada se dvije osobe privatno ne slažu u stavovima, jedna osoba pokušava uvjeriti drugu da je njegov ili njezin stav valjan. Naravno ovdje ne mislimo na nazivanje pogrdnim imenima ili prijetnje. Argument je logička cjelina povezanog niza izjava, stavova, tvrdnji, podataka od kojih neki dijelovi pružaju potporu, opravdavanja ili dokazivanje istinitosti početne teze. Argumenti su nešto drugo u odnosu na: objasniti nešto, dati primjer, ili pričati neku osobnu priču. U tim slučajevima, moglo bi naići na povezan niz izjava, ali te izjave ne pružaju obrazloženje, potkrepu, podršku ili dokaze u korist jedne od teza. Dakle, to nisu argumenti. Prema tome, moramo razlikovati izjave, izvještaje ili objašnjenja od argumenata. Argumentacija je logički proces rezoniranja u kojemu povezujemo izvjesne tvrdnje jedne s drugima. Argumentacija je osnovna alatka debate, ali podjednako i pravničke djelatnosti i sudskih procesa u cjelini.

Argumenti se sastoje od barem tri cjeline: teza, obrazloženje, potkrepa.

NPR.

Teza: Studomat.ba je koristan internet portal za mlade ljude (zašto?).
Obrazloženje: Zato što svakodnevno objavljuje nove informacije u vezi sa obrazovnim sistemom, mogućnostima zaposlenja i prijavljivanja na seminare/takmičenja, koje su od izuzetnog značaja za mlade ljude koji na drugi način ne mogu doći do ovakvih informacija, nemaju novca da svakodnevno kupuju dnevne novine i prate informacije. Za mlade ljude je od višestruke koristi da na jednom mjestu imaju sve informacije i da ne moraju posjećivati sve službene internet stranice institucija koje mogu nuditi stipendiranja, zaposlenje, razmjene studenta…
Potkrepa: Najbolje je navesti rubrike i naslove objavljenih tekstova u određenom vremenskom periodu koje se odnose na mogućnosti zaposlenja, stipendiranja… (npr. naslov teksta: „Frgnotrans“ zapošljava 10 pripravnika)
Budući da argumentom pokušavamo osigurati dokaz ili podršku određenoj tezi, oni često sadrže riječi poput: “zato”, “time”, “stoga” ili “pa“… Argument je prvi i osnovni uvjet znanstvenog diskursa. Argument (lat. argumentum, i-n) je stav zasnovan na potkrepi i obrazloženju i zato se uglavnom sastoji od:

TEZA + OBRAZLOŽENJE + POTKREPA + PRETPOSTAVKA = ARGUMENT

Dakle, preostaje nam još da napravimo vezu između obrazloženja i potkrepe u vidu pretpostavke. Ako kažemo da je nešto korisno i naveli smo dokaze za to, pretpostavka može biti da će veliki broj mladih ljudi biti informisan i da će veća informisanost uticati na bolje iskorištavanje ponuđenih prilika i poboljšanje položaja mladih u zemlji.

Primjer:

TEZA – Školske uniforme treba nositi.
OBRAZLOŽENJE – One čine manje vidljivom imovinsku razliku učenika
(POTKREPA – statistika, analogija, primjer)
PRETPOSTAVKA – Svako isticanje imovinske razlike učenika dovodi do raslojavanja djece, a to raslojavanje izaziva mnogo veće posljedice po društvo.

VRSTE ARGUMENATA

Argumentirati možemo na nekoliko uobičajenih načina. Naime vrste argumenata se razlikuju prema vrsti potkrepe koju imaju u sebi. Najčešći su:

1)   argument koji počiva na analogiji,
2)   argument koji počiva na uzročnosti,
3)   argument koji počiva na primjeru,
4)   argument koji počiva na dokazu,
5)   argument koji počiva na stručnom mišljenju,
6)   argument s obzirom na opažene pojave,
7)   argument koji počiva na posljedičnoj vezi,
8)   argument koji počiva na principu,
9)   argument koji počiva na neodrživosti oponentskog argumenta,
10)   argument koji počiva na razdruživanju.

Literatura: Sanja Vlaisavljević „Debata u otvorenom društvu“, Centar za kulturu dijaloga, Sarajevo, 2011.