U zdravom tijelu zdrav duh: Pročitajte savjete za zdrav život

Imajmo u vidu da je svaki čovjek poseban i jedinstven kako sa svojim izgledom tako i sa hormonalnim sustavom, imunitetom, metabolizmom i svim ostalim duhovnim, emocionalnim, karakternim, tjelesnim i biohemijskim karakteristikama. Shodno tome svaki čovjek razvija različite sklonosti i reaguje na sebi svojstven način na posebne poticaje iz svoje okoline a na neke uopšte ne reaguje. Iz tog razloga isto i pri odabiru odgovarajuće ishrane i lijekova treba uzeti u obzir da svaka hrana ne odgovara svakom metabolizmu kao i da svaki organizam ne reaguje isto na jedan te isti lijek. Jedna vrsta hrane ili lijeka za jednu osobu može biti blagotvorna dok na drugu ne mora imati nikakav efekat ili joj čak može i naštetiti. Na svakom je čovjeku da prije svega upozna hranu i stil života koji mu najbolje odgovaraju, koji mu daju životnu energiju i pomažu pri očuvanju zdravlja. Oni koji su bolesni ne trebaju očajavati ukoliko ne nađu odmah odgovarajući lijek za svoju tegobu, ili ako je neki lijek pomogao Vašem poznaniku, a Vama ne, jer u prirodi se nalaze ogromne riznice zdravlja prema Vašoj mjeri koje samo čekaju da budu otkrivene, prepoznate i primjenjene. Imaj također na umu i da se uzroci bolesti često akumuliraju tokom dužeg vremenskog perioda te nemojmo očekivati da odstranimo u roku od par dana ono što se skupljalo godinama, piše modroizeleno.com.

Obrati pažnju na ishranu!

Nepravilna ishrana je uz genetske predispozicije i kretanje jedan od faktor rizika za nastanak različitih oboljenja: gojaznost, dijabetes (šećerna bolest), povišen krvni pritisak, ateroskleroza, srčani udar, moždani udar, karijes, alergije, anemije, degenerativne bolesti, tumori i dr.. Ukoliko imamo genetske (familijarno akumulirane) predispozicije za neku bolest utoliko je važnije pridržavati se mjera koje preventivno djeluju protiv tih oboljenja.
Ukoliko je uz nepravilnu ishranu, manjak kretanja i genetske predispozicije prisutan i dodatni faktor rizika, poput pušenja ili fizičke neaktivnosti, mogućnost nastanaka zdravstvenih poremećaja se time umnožava.

Navikni organizam na redovne obroke u redovnim vremenima

Ne prejedati se i prekidaj obroke prije nego napuniš stomak. Pun stomak ima mnoštvo negativnih posljedica na zdravlje i vjerovatno je uz pušenje, alkohol i droge jedan od najopasnijih uzročnika bolesti modernog vremena.
Koristi u ishrani što više svježeg povrća i voća, po mogućnosti organskog i neprskanog. Svakodnevni unos voća i povrća smanjuje rizik od nastanka bolesti krvnih sudova, dijabetesa (šećerne bolesti), malignih oboljenja. Pažnja! Voćni sokovi ne mogu zamijeniti svježe voće, naročito ako se radi o filtriranim sokovima ili sokovima proizvedenim iz koncentrata kao i pasteriziranim sokovima.

Umanji unos mesa a naročito mesnih prerađevina. Unos proteina možete odlično zamijeniti sa mahunastim povrćem, sirovim sjemenkama, ribom …

Umjesto bijelog hljeba koristite integralni, umjesto stolne soli (rafinisane) koja je po sastavu zapravo spoj samo dva elementa, natrij i horid, koristite nerafinisanu sol koja sadrži sve minerale mora, a more je po svom mineralnom sastavu veoma slično ljudskoj krvi.

Umanji ili totalno ukini unos šećera ili ga po potrebi zamijenite sa prirodnim medom. Oprez: i med se najvećim dijelom sastoji od šećera, te i pored njegovih očiglednih prednosti u odnosu na šećer i mnogobrojnih blagotvornih dejstava (zavisno od vrste meda), nije preporučljivo uzimati ga u velikim količinama.
Doručak je veoma bitan obrok jer je ujutro metabolizam najbolji i zato mu moramo posvetiti pažnju i uzeti si vremena za kvalitetan doručak.

Jedi raznovrsnu hranu jer ne postoji namirnica koja bi zadovoljila sve potrebe našeg organizma po pitanju hranljivih sastojaka.

Voda

Tijelo odraslog čovjeka je sačinjeno od 60-70% od vode. Voda zauzima centralnu fiziološku ulogu u ljudskom organizmu i zbog toga joj treba posvetiti posebnu pažnju. Voda je tema po pitanju koje se razilaze mišljenja, naročito kada se radi o količini koju je potrebno unositi u organizam. Navešćemo samo par savjeta koji se često spominju:

Voda se unosi u velikim količinama u organizam te bi bilo poželjno koristiti kvalitetnu vodu (sa malo hemije, po mogućnosti čistu izvorsku vodu). Vodu ne treba piti ili je treba piti u manjim količinama uz obroke i neposredno poslije obroka, kako bi probavnim enzimima olakšali probavne aktivnosti. Najčešće se preporučuje min. 1-2 sata poslije obroka.
Preporučljivo je dan početi sa čašom vode koja se pije u manjim gutljajima i sa malim pauzama.

Potrebna količina unešene tekućine zavisi od mnogo faktora, a kod zdravih osoba prije svega od tjelesne konstitucije i obima fizičke aktivnosti – sportisti trebaju zasigurno osigurati veći unos tekućine od onih koji se bave manje ili nikako sportom. Žeđ zasigurno jedan od najvažnijih indikatora za potrebnu količinu unosa tekućine. Nažalost u svakodnevnici je situacija takva da mnogi, pod uticajem stresa ili zaokupljenosti svakodnevnim problemima, ignorišu ili ne primijete osjećaj žeđi. Iz tog razloga su nastale mnoge teorije i proračuni po pitanju potrebne dnevne količine tekućine. Jedna formula za izračunavanje potrebne dnevne količine od “Mayo” klinike iz Minnesote glasi ovako:

Težina (kg) x starost (godine) / 28,3 = dnevna potreba za vodom u čašama od 30 ml. Ova formula ne uzima u obzir obim tjelesnih aktivnosti,a paralelno postoje i mnoge druge formule i teorije koje se manje ili više razlikuju od navedene.

Oprezno sa dijetama!

Ne poduzimati ekstremne dijete u kojima se prebrzo gube kilogrami i u kojima se odričeš namirnica koje život znače. Ekstremne dijete često su uzrok psihičkim i tjelesnim oboljenjima.
U masnom tkivu se talože toksini. Prebrzim mršavljenjem dolazi do nekontroliranog oslobađanja ovih toksina što može opteretiti organizam i nastavku stvoriti uslove za oboljenja. Preporučuje se postepeno mršavljenje uz zdrave sportske aktivnosti – aktivnosti pri kojima se znoji, piše modroizeleno.com.

Prati zube redovno!

Perimo zube poslije obroka. Istraživanja ukazuju na vezu između nekolicine oboljenja sa bolestima zuba. Nađi što prirodniju pastu za zube, jer komercijalne često znaju sadržati supstance koje nisu preporučljive za svakodnevnu upotrebu.

Čuvaj se hladnoće!

Ne izlaži se previše/predugo hladnoći tj. moramo paziti da se ne izlažemo hladnoći previše (hladne ruke, noge, struk, glava …). Malo je naučnih studija koje govore o ovome da bi se mogao izvući pouzdan zaključak. Prema spisima iz tradicionalne medicine ozeblost jedan od glavnih uzročnika slabljenja organizma!

Fizička aktivnost

Koristi od fizičke aktivnosti su mnogobrojne. Ako redovno vježbaš primijetit ćeš da imaš više energije, kondicije i da si boljeg raspoloženja. Redovnim fizičkim aktivnostima također poboljšavamo nivo šećera u krvi, nivo masnoća u krvi, utičemo na smanjenje krvnog pritiska i smanjujemo rizik od stvaranja krvnog ugruška, utičemo na ublažavanje stresa, poboljšavamo elastičnog srca itd.

Spavajmo dovoljno

San je neophodan za dobro zdravlje. Manjak sna kao i istrzan san mogu biti uzročnici većeg broja oboljenja. Sama činjenica da nedostatak zdravog sna već u kratkom roku (par sedmica) utiče na povećanje razine šećera u krvi govori dovoljno o njegovoj bitnosti. Spavati u prostorijama u koje ne dopire svjetlost od uličnih svjetiljki, u prostorijama gdje nema elektronskih uređaja kao što su TV, mobilni telefoni, radio aparati, wi-fi antena… . Spavanje je potrebno za okrepljivanje organizma i regeneraciju tkiva. Ne idi u krevet prekasno i ustaj s izlaskom sunca. Zdrav i umjeren san je uskoj u veoma vezi sa zdravstvenim stanjem!

Duhovne aktivnosti

Istraživanja ukazuju na to da praktikovanje duhovnih vježbi pozitivno utiče na zdravlje. Inače, poznato je da vjera ljudima pomaže da se nose sa svakodnevnim problemima, stresom i emotivnim problemima, te jača optimistične poglede na život što veoma koristi zdravlju tijela i duše.