Zamislite da postoji tehnika koja vam omogućava da zapamtite informaciju, a da niste morali da je “naučite”. Možda zvuči nevjerovano, ali naučnici sa Univerziteta Stanford razvili su tehniku koja omogućava upravo “nesvjesno učenje” i to oslanjajući se na takozvano implicitno učenje, piše britanski TIME magazin.

Naime, kako piše TIME, vođa istraživačkog tima sa Univerziteta Stanford, Hristo Bojinov, iznio je jednu sasvim nesvakidašnju teoriju koja nas nesumnjivo podsjeća na špijunski film. Ideja koja leži u osnovi Bojinovih istraživanja podrazumijeva mogućnost da osoba zapamti određenu šifru, a da je nikada prije toga nije “učila”, odnosno pokušavala svjesno da je zapamti. Koristeći tehniku koju je osmislio ovaj tim, data informacija će biti utisnuta u naše pamćenje i mi joj možemo pristupiti u određenom trenutku kada nam je ona potrebna, ali ukoliko bi nas neko pitao da otkrijemo šifru, mi to ne bismo mogli učiniti čak i da to želimo, budući da informacija nije dostupna našem svjesnom umu. Pitate se kako je to moguće?!

Kao što smo spomenuli, to bi bilo moguće zahvaljujući implicitnom učenju. Budući da Bojinov još uvijek nije javnosti predstavio ovu tehniku, već nam je samo zagolicao maštu tvrdnjom da su članovi njegovog tima u laboratoriji uspeli da zapamte šifru od 30 karaktera samo igrajući kompjutersku igricu u koju je data šifra bila implementirana, ostaje nam da sačekamo zvanično predstavljanje teorije i da se do tad pozabavimo upravo implicitnim učenjem.

Ako vam je sve ovo zvučalo nemoguće i kao scenario za neki film o Džejms Bondu, razmislite sljedeće – Kako je moguće da malo dijete sastavi koherentnu rečenicu, a da još uvijek u školi nije učilo gramatiku; ili kako je moguće da moreplovac zna kakvo ga vrijeme očekuje tokom dana samo iz jednog pogleda na nebo…? Mislite da je to slučajnost, evo dokaza koji će vas uvjeriti u suprotno: Upravo sada dok čitate ovaj tekst, vi skrolujete tekst a da toga niste ni svjesni, pritiskate strelicu na tastaturi, a da niste ni pogledali gdje se ona nalazi, jednostavno vi znate tačno gdje je i bez pogleda na tastaturu. Sve je to moguće upravo zahvaljujući nesvjesnom “upijanju” informacija, i to je nešto što činimo svakog dana – implicitno učimo! Upravo na tom principu se zasniva spomenuta tehnika.

Iako svi imamo sposobnost implicitnog učenja, evo kako tu sposobnost možete poboljšali.

Prije svega, obezbijedite dovoljno materijala za učenje. Istraživanja su pokazala da lakše stječemo određenu kompleksnu vještinu, kao što je na primjer usvajanje stranog jezika, ukoliko smo izloženi brojnim različitim primjerima i oblicima primjene te vještine na konkretnom primjeru, odnosno “u akciji”. Tako je dokazano studijom koja je objavljena ranije ove godine na Univerzitetu Ilinois u Čikagu da je kod osoba koje uče strani jezik primijećeno na skeneru glave da se u mozgu odvijaju isti procesi kao kad jezik koriste izvorni govornici, ukoliko su te osobe bile izložene implicitnom učenju (učile su strani jezik onako kako to rade izvorni govornici), ali isto se ne može reći za osobe koje su bile podvrgnute klasičnom vidu učenja, odnosno eksplicitnom učenju i klasičnom učenju gramatike i jezika.

Zatim vježba. Svi znamo da se u ponavljanju i vježbanju krije tajna postizanja cilja. Moramo vježbati kako bi u određenoj vještini postali bolji. Konstantno ponavljanje i vježbanje, čak i onda kada ste već usvojili određenu vještinu, omogućava našem mozgu i mišićima da postanu sve precizniji i efikasniji u obavljanju zadataka. Jednostavno rečeno, ponavljanjem stječete rutinu koja vam omogućava da određeni zadatak obavljate s lakoćom, čak i do nivoa da ga obavljate nesvjesno, po automatizmu, i to uz minimalan utrošak energije. Primjera radi, dok je nekome slijepo kucanje nemoguća misija, osobe koje ovu aktivnost obavljaju svakog dana i to po cio dan, bilo zbog obaveza na fakultetu ili na poslu, ni ne obrate pažnju da nisu ni pogledali na trenutak u tastaturu dok su iskucali određeni tekst. Isto tako smo sigurni da većina vas može u sekundi da iskuca poruku na mobilnom telefonu a da ne gleda u tastaturu. U pravu smo, zar ne? Vježba, vježba, vježba.

Na kraju, svoje implicitno učenje ojačaćete spavanjem. Možda zvuči nevjerovatno, ali istraživanja su pokazala da tokom sna naš mozak prepoznaje smislene sadržaje u našoj memoriji od tog dana i konsoliduje ih ili ih čini snažnijim i trajnijim. Proces učenja koji se nastavlja nakon završetka konkretne vježbe pojačava se tokom sna.

(Studentski Život)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.