Tea: “Vratila sam se s najboljeg fakulteta na svijetu i želim hakovati obrazovni sistem”

"Vratila sam se s najboljeg fakulteta na svijetu i želim hakovati obrazovni sistem."


Tea Žakula / Foto: Srednja.hr
Tea Žakula / Foto: Srednja.hr

Jedna od naših najboljih znanstvenica mlađe generacije nakon doktorata na uglednom MIT-u, najboljem tehničkom sveučilištu na svijetu, odlučila se vratiti u Hrvatsku i doslovno je – hakirati.

Advertisements

– Hakirati kao izraz potiče s MIT-a i predstavljao je nešto pozitivno. Kad smo odlazili od tamo nam je predsjednik rekao „Idite i hakirajte svijet!“. Meni je osobno najveći kompliment kad mi kažu da sam „white hat hacker“. Hakerima s bijelom kapom se smatraju oni koji pokušavaju poboljšati stvari. Nažalost takav „hakerski“ pristup se u Hrvatskoj često doživljava kao neposluh jer ima veze s propitivanjem sustava i ustaljenih normi. To je pogotovo prisutno u Europi, dok je Amerika znatno pragmatičnija. Tamo niko ne smatra neprimjerenim da osoba s 22 godine ravnopravno diskutira s nekim ko ima 50 godina i puno više iskustva, sa ciljem da se nešto unaprijedi.

Zašto neko s dvadeset godina ne bi mogao imati bolje rješenje za neku situaciju, pita se dr. sc. Tea Žakula, docentica Zagrebačkog FSB-a koja je, vrativši se u Hrvatsku, dobila otvorene ruke da sama kreira nove kolegije te odlučile dobre prakse koje je vidjela na američkim i europskim sveučilištima primijeniti na svojim studentima.

Pokrenula je kolegij koje se bavi niskoenergetskim i pametnim zgradama, što je njena najuža specijalizacija te drugi, koji se tiče poslovnih kompetencija, što je, kaže, slaba tačka većine domaćih tehničkih fakulteta, gdje se takve stvari ne uče u dovoljnoj mjeri.

Pozitivne prakse sa svjetskih sveučilišta su sada dio nastave na FSB-u

– Niskoenergetske i pametne zgrade su vrlo aktualna tema, a ovo je interdisciplinarni kolegij na kojem se slušaju predavanja različitih stručnjaka i profesora s drugih fakulteta. Uz to studenti rade na konkretnom projektu, na primjer, novoj zgradi koju trebaju osmisliti da bude niskougljična i pametna ili napraviti projekt obnove za već postojeću građevinu, priča docentica za Srednja.hr.

S obzirom da je jedan od njenih studenata i gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, ovaj semestar su za analizu odlučili odabrati zgradu javne namjene u Hrvatskoj Kostajnici koja je u vrlo lošem stanju te su napravili projekt koji može biti od koristi kada se krene u energetsku obnovu.

Na svakom projektu studenti rade timski, a ideje kroz semestar iznose interdisciplinarnom panelu stručnjaka, koji im daju povratnu informaciju o predloženim rješenjima.

– To je pristup koji je uobičajen na američkim fakultetima, pogotovo arhitektonskim, no nije toliko uobičajen kod nas. Uz to često slušamo od kolega iz industrije da su naši stručnjaci izvrsni u tehničkim vještinama, no da im nedostaju „meke“ vještine. Zato sam odlučila pokrenut i kolegij poslovnih kompetencija koji se bazira na komunikacijskim i pregovaračkim vještinama te vođenju projekata i projektnih timova, kaže i dodaje da u sklopu ovog predmeta studenti imaju priliku slušati iskustva iz prakse najvećih hrvatskih i međunarodnih poslovnih stručnjaka te praktično raditi na interaktivnim studijama slučaja, odnosno tražiti rješenja za konkretne slučajeve iz poslovnog svijeta.

Učiti se ne moram samo iz knjiga, odlazak na izložbu je također učenje

Kolika je važnost učitelja i profesora zna najbolje iz vlastitog iskustva jer oni su, kaže, glavni „krivci„ što je danas ovo što jest.

 – Imala sam sreću da su profesor Pavao Petričević iz vinkovačke gimnazije i profesorica Dubravka Maričić iz osnovne škole A.G. Matoša iz Vinkovaca bili toliko veliki stručnjaci da su mi uspjeli na zabavan i jednostavan način, ne samo prenijeti ljubav prema matematici, nego razvijati i neke moje urođene talente, kaže Tea.

Matematika je malo teži predmet i ako nemate dobrog učitelja u ranim godinama, lako se dogodi da je djeca zamrze, čak i ako imaju talenta za nju. Zahvaljujući njih dvoje, ne samo da mi je matematika ostala u dobrom sjećanju, već nisam imala nikakvu bojazan kad god bi se na fakultetu našla pred nečim apstraktnijim i težim. Rekla bih samoj sebi:

 – Mogu ja to, to nije ništa strašno“ i došla do rješenja, kaže Tea, koju profesori još danas pamte po dobrim ocjenama, ali i po spremnosti da svojim talentom i inicijativom spremno predvodi. Jedan od njih je i profesor Pavao Petričević.

– Mogu se pohvaliti da sam odgojio dosta uspješnih ljudi, 50-ak doktora prirodnih i tehničkih znanosti i dva prvaka Hrvatske iz matematike. Ako bih procjenjivao ko je bio moj najbolji učenik, to bi definitivno bila Tea. Osim što je bila odlična u matematici, ali i ostalim predmetima, aktivno je nastupala u folkloru, svirala različite instrumente, pjevala, izučavala povijest glazbe te se bavila etno frizurama i manekenstvom. U prirodoslovno-matematičkom razredu sastavljenom od šest djevojaka i dvadeset pet momaka, ona je bila vođa, ali nikada predsjednik. Imala je inicijative za različite aktivnosti i izvela je do kraja čega god se prihvatila. Smetala ju je nepravda i protiv nje se žestoko borila. Tea je bila izrazito poštena i moralna. Posljednji put smo se susreli prije nekoliko godina na godišnjici mature i mislim da se ta njezina vrlina do danas nije promijenila, kaže profesor Petričević.

Osim izvrsnih profesora matematike u gimnaziji, smatra da je značajnu ulogu imala i njena prva učiteljica u osnovnoj školi, Marija Drašković.

Advertisements

– U to vrijeme u prvom razredu smo zahvaljujući njoj prvih nekoliko mjeseci samo crtali, odlazili na izložbe i radili kreativne stvari, što mi je stvorilo dojam da je škola zabavno i kreativno mjesto te da se učiti ne mora samo tako što se sjedi u razredu i čita, već da je i odlazak na izložbu učenje. Ta Rabuzinova izložba na koju nas je odvela je nešto što pamtim cijeli život kao jedan od najljepših događaja, prisjeća se te dodaje kako vjeruje da su učitelji i profesori nevjerovatno važni za dalji razvoj učenika i studenata jer su oni ti koji im trebaju pokazati da učenje može biti zabavno.

Taj pristup koristi ne samo sa svojim studentima, već i u životu, pa, kako kaže, danas samo prihvaća projekte u sklopu kojih se može razvijati i koji joj predstavljaju svojevrstan izazov.

Ako nešto funkcionira na jedan način već 300 godina, ne znači da ne može bolje

– Moji profesori matematike su me naučili da ništa nije strašno i nemoguće, a to je bitno kod izazovnih projekata. Često se nađeš u situacijama u kojima sumnjaš malo u sebe, no zahvaljujući njima uvijek se odnekud javi taj poznati osjećaj „Mogu ja to“. Oni su imali veliku ljubav prema matematici, ali i rigorozan i strukturiran pristup. Sve mora biti jasno, na pitanje postoji točan odgovor kroz brojke. To je ono što mi puno pomaže u poslu. Energetika je vrlo konkretno područje gdje je važno kroz brojke opisati ljudima zašto neko rješenje ima ili nema smisla. Primjećujem da se oko određenih tema u energetici površno razgovara ili se provlače teze koje određeni lobiji pokušavaju nametnuti, no brojke i matematika uvijek kažu svoje i to je bit mog pristupa poslu koji mi nevjerovatno pomaže, zaključuje nekadašnja top hrvatska studentica, koja se, kako tvrdi, tek na MIT-u osjetila kao svoj na svome.

Najbolji tehnički fakultet na svijetu sa sobom donosi puno rada i odricanja jer su tamo svi vrhunski, a na to se, kaže, ne možeš pripremiti.

– Dolaziš iz vrlo malog sistema gdje si bio dobar, u sustav koji okuplja najbolje iz svih zemalja, što je jako stresno. Istovremeno, jedino tamo sam osjetila da je to mjesto gdje u potpunosti pripadam i da ljudi razmišljaju slično kao ja. Oduvijek sam imala percepciju da se stvari mogu promijeniti i da ja kao beznačajni čovječuljak ipak mogu nešto. Odnosno da ako nešto funkcionira na jedan način posljednjih 300 godina, ne znači da ne može bolje i da se ne može promijeniti. Istovremeno, često te hrvatski sistem pokušava uvjeriti upravo suprotno – da se ništa ne može mijenjati. Tek dolaskom na MIT sam se našla na mjestu gdje svi od studenata do nobelovaca smatraju da mogu nešto pomaknuti i to mi je otvorilo oči i bilo potvrda da je moj način razmišljanja ispravan, dodaje i kako i danas kad ode tamo se osjeća kao da je došla kući.

– Živim u Hrvatskoj, tu mi je lijepo i pokušavam nešto promijeniti, ali mjesto gdje osjećam kao da najviše pripadam je tamo, ne samo zbog intelektualne izvrsnosti, već zbog pristupa životu. To je sistem koji izvuče iz tebe maksimum, zaključuje docentica.

Posljedice toga najviše uživaju njeni studenti, koji tvrde da su njena dva kolegija među najkorisnijim znanjima koja su dobili u sklopu fakultetskog obrazovanja. Budući su to izborni predmeti i limitirani su na svega 15 studenata, kroz proces selekcije biraju se samo oni najbolji i najmotiviraniji.

– Broj prijava i reakcije na nove predmete su izvrsne. Studenti kolegija poslovne kompetencije su mi na kraju semestra poslali prekrasne poruke zahvale kojima su me iskreno dirnuli, priznaje te dodaje kako već planira unapređenja kolegija za narednu godinu, čime nastavlja svoj mali osobni projekt hakiranja hrvatskog obrazovnog sustava.

Čini pravu stvar – i podrži održivo poslovanje uz A1 Hrvatska

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije.

Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških firmi, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija.

Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.