Studentski život: Pet načina da poboljšate vaše mentalno zdravlje

Ponekad je za postizanje boljeg mentalnog zdravlja potrebna stručna pomoć. Ljudima će možda trebati terapeut, pa čak i lijekovi za rješavanje poremećaja poput depresije ili anksioznosti.

Ali te ozbiljne dijagnoze na stranu, svi bismo mogli da uradimo sa malim podešavanjem mozga. Srećom, znanost ima neke prijedloge kako prevladati hirovite ličnosti ili nezdrave obrasce razmišljanja zbog kojih ljudi ne funkcioniraju optimalno.

Evo nekih stvari za koje su studije otkrile da mogu poboljšati mentalno zdravlje ljudi:

1. Postavite ciljeve, ali neuspijeh ne shvatajte lično

Većina ljudi je barem malo perfekcionista u nekom području života. Visoki cilj može biti prvi korak ka uspjehu, ali studije su otkrile da je visok nivo perfekcionizma povezan s lošim zdravljem i povećava rizik od smrti. Perfekcionizam je takođe povezan sa postporođajnom depresijom.

Problem je u tome što perfekcionizam ima dva aspekta: perfekcionisti imaju tendenciju da sebi postavljaju visoke ciljeve, ali takođe imaju tendenciju da se brinu o tome ako ne uspiju da dostignu ekstremne nivoe performansi. Visoki ciljevi nisu toliko problem koliko takozvane “perfekcionističke brige” ili osjećaji neuspjeha i bezvrijednosti koji dolaze ako ih ne postignete, što može izazvati pustoš po mentalno zdravlje.

Jedna strategija, rekao je Hill za Live Science u augustu 2015. godine, je da perfekcionisti postave male ciljeve kojima se može upravljati, a ne jedan veliki cilj. Na taj način je manja vjerovatnoća neuspjeha, a isto tako i samooptuživanje koje perfekcionistu može sputati. Drugim riječima, perfekcionisti bi trebali natjerati sebe da razmišljaju o postizanju uspjeha u stepenima, a ne u smislu sve ili ništa.

2. Idite napolje

Studija iz juna 2015. godine objavljena u Proceedings of the National Academy of Science otkrila je da 90 minuta hodanja u prirodi može smanjiti moždanu aktivnost u regiji koja se zove subgenalni prefrontalni korteks. Ovo područje je aktivno kada razmišljamo o negativnim mislima. Šetnja duž prometne ceste nije umirila ovo područje, otkrili su istraživači.

Ovo najnovije istraživanje samo je jedno od mnogih koje sugeriraju da je boravak na otvorenom dobro za um. Studija iz 2010. godine u časopisu Environmental Science & Technology otkrila je da pet minuta u zelenom prostoru može podići samopouzdanje. U studiji iz 2001. godine objavljenoj u časopisu Environment and Behavior, vrijeme provedeno u zelenim površinama čak je poboljšalo simptome ADHD-a kod djece u poređenju s vremenom provedenim u opuštanju u zatvorenom prostoru, na primjer, gledajući TV.

3. Vježbajte

Sljedeće ćemo vam reći da jedete svoje povrće, zar ne? (Trebalo bi, usput.) To nije fensi savjet, ali kretanje tijela može koristiti vašem mozgu. Zapravo, studija iz 2012. godine u časopisu Neurology pokazala je da je bavljenje fizičkim vježbama korisnije od mentalnih vježbi u sprječavanju znakova starenja u mozgu.

Ta studija koristila je magnetnu rezonancu (MRI) za skeniranje mozga škotskih učesnika u ranim 70-im godinama. Među 638 učesnika, oni koji su prijavili da hodaju ili rade druge vježbe nekoliko puta sedmično pokazali su manje skupljanje mozga i jače moždane veze od onih koji se nisu kretali. Ljudi koji su radili mentalno stimulativne aktivnosti kao što su šah ili društvene aktivnosti nisu pokazali takve efekte.

Vježbanje čak može biti dio tretmana za osobe sa ozbiljnim mentalnim poremećajima. Pregled iz 2014. godine u Journal of Clinical Psychiatry otkrio je da fizička aktivnost smanjuje simptome depresije kod osoba s mentalnim bolestima, pa čak i smanjuje simptome šizofrenije. Studija iz 2014. godine u časopisu Acta Psychiatrica Scandinavica pokazala je da dodavanje programa vježbanja u plan liječenja posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) smanjuje simptome pacijenata i poboljšava njihov san.

4. Koristite mudro društvene mreže

Općenito, postojanje društvenih veza povezano je s boljim mentalnim zdravljem. Međutim, održavanje prijateljstava preko Facebooka i drugih društvenih mreža može biti ispunjeno problemima. Neka istraživanja sugeriraju da čitanje ažuriranja statusa drugih ljudi čini da se ljudi osjećaju lošije u vezi sa sobom – posebno ako ti drugi ljudi imaju veliku listu prijatelja, što može dovesti do mnogo hvalisanja.

Ovi nalazi sugeriraju da bi vam ograničavanje liste prijatelja na ljude s kojima se osjećate posebno bliskim moglo pomoći da izbjegnete paradu ažuriranja statusa paunova od ljudi za koje se čini da imaju savršen život.

Vrijeme provedeno na društvenim mrežama povezano je sa simptomima depresije, iako nije jasno da li su problemi mentalnog zdravlja ili korištenje društvenih mreža na prvom mjestu.

Studija predstavljena u aprilu 2015. godine na godišnjoj konferenciji Britanske sociološke asocijacije pokazala je da su društveni mediji mač sa dve oštrice: ljudi sa mentalnim zdravstvenim problemima prijavili su da im sajtovi društvenih medija nude osećaj pripadnosti zajednici, ali takođe kažu da je Facebook i druge lokacije bi mogle pogoršati njihov anksioznost i paranoja.

Najbolje je, kažu istraživači, iskoristiti prednosti povezivanja koje pružaju društveni mediji, ali izbjeći da Facebook ili Twitter postane vaš cijeli društveni život.

– Morate biti oprezni, rekla je psihologinja sa Univerziteta u Hjustonu Linda Acitelli za Live Science 2012. godine.

5. Tražite smisao, a ne zadovoljstvo

Zamislite život u izležavanju pored bazena, s koktelom u ruci. Kada se ne sunčate, kupujete slatku odjeću ili planirate svoju sljedeću zabavu.

Istraživanje iz 2007. godine pokazalo je da su ljudi zapravo sretniji u životu kada učestvuju u značajnim aktivnostima nego kada se fokusiraju na hedonizam. Istraživači sa Univerziteta u Louisvilleu tražili su studente da svaki dan tri sedmice ispunjavaju ankete o svojim svakodnevnim aktivnostima. Odgovarali su i na pitanja o njihovoj sreći i opštem zadovoljstvu životom.

Studija, objavljena u časopisu Journal of Research in Personality, pokazala je da što je više ljudi učestvovalo u lično značajnim aktivnostima poput pomaganja drugim ljudima ili ostvarivanja velikih životnih ciljeva, to su se osjećali sretnije i zadovoljnije. Traženje zadovoljstva nije povećalo sreću.