Šta kada morate učiti predmet koji ne volite? Tri savjeta koja će vam u tome pomoći

Ljetni semestar je u teoriji lakši od zimskog. Samim time što postoji jesenski rok, i što ste uspjeli upisati sve što ste trebali, stres je manji. No, u praksi, ljetni semestar ispadne jednako gadan koliko i zimski. Jednostavno, umorni ste.

Najveći studentski problem jest umor. Hroničan umor. Kao student, rijetko kada ćete imati vremena za brinuti o tome što jedete, paziti spavate li osam sati dnevno i uzeti povremeno pauzu od svega. Kao student ćete vječito biti u nekom kašnjenju, problemu i stresu. Takvo stanje jako umara i ‘troši’ tijelo, piše Srednja.hr.

Kada je tijelo umorno, nemoguće je dalje funkcionisati. Neko vrijeme ćete možda izdržati, no ubrzo će umor prevladati i morat ćete uzeti pauzu. Nije samo u pitanju fizički umor, već i psihički. Kako biti svjež i spreman na nove radne pobjede, kada vam se samo spava…I to jako? Naravno da to ne ide.

Najgore je i to što možda se možete natjerati učiti kada je u pitanju nešto što vas zanima, onaj predmet čija predavanja biste pratili i da prisustvo nije obavezno. No, što kada je vrijeme za položiti onaj predmet od kojeg vam je muka pri samoj pomisli? Kako se u ovakvim uvjetima natjerati na učenje takvih stvari?

I da, nemojte misliti da su na faksu nema takvih predmeta. Nisu većina, kao što je možda bio slučaj u srednjoj školi, no svakako ih ima. I vrlo često su baš ti predmeti, oni koji su najteži. Nekad možda i objektivno, a nekad baš zato što je vaša volja za učenjem minus sedam hiljada. Donosimo nekoliko savjeta kako se pokrenuti upravo u tim situacijama.

Redovno ispunjavanje obaveza

Sasvim sigurno imate neke obaveze vezano uz taj predmet. Bilo da je u pitanju pisanje zadaća, redovno odlaženje na predavanja ili pisanje blic testova – profesori se uvijek potrude nekako prisiliti studente da prate što se događa. I studenti se uvijek potrude pronaći način za to izbjeći, ali vi nemojte.

Izvršavajte sve obaveze tačno onako kako je i potrebno. Osim što tako potičete stvaranje zdrave radne navike (koja će vam dobro doći i za ostale predmete), smanjujete obim posla koji imate. Svaki dan potrošiti po pola sata je puno bolja opcija nego u jednoj sedmici potrošiti 800 sati na taj predmet. I tako ćete uvijek znati šta se događa i olakšati sebi ono finalno učenje pred ispit.

Prioritet

Kada naiđete na predmet koji vam se ne sviđa i koji vas ne zanima, vrlo često ga u potpunosti zanemarite. Ili možda ne u potpunosti, ali sasvim sigurno ne gledate na njega kao na neki prioritet. I to je početna greška – predmet koji vam se sviđa će vam biti lakše učiti i pripremati, pa će vam samim time trebati i manje vremena. Nije potrebno uopće spominjati da vas neće ni biti teško nagovoriti da mu se posvetite…

S druge strane, predmet koji vam je zadnja rupa na svirali će sasvim sigurno to i ostati, ako sami sebi ne kažete da morate promijeniti situaciju. Kada vam je nešto skroz nebitno, zaista su male šanse da ćete se oko toga potruditi. A morat ćete, kad-tad. Ne postoji neka opcija u kojoj vi završite fakultet bez da položite sve ispite, pa možda je bolje stisnuti odmah na početku.

Povezivanje gradiva

Glavna pretpostavka u cijeloj ovoj priči jest da ste vi upisali fakultet koji vas zanima i da se zaista time želite baviti jednoga dana. Ako to ne postoji kao baza, velike su šanse da se nećete uspjeti sabrati za kolegije koji vas ne zanimaju, jer kao prvo, ne postoji svjetlo na kraju tunela. I kao drugo, još i bitnije – ne možete to povezati s nečime što vas zanima.

Koliko god neki predmet vam “ne sjedao”, sasvim sigurno ga slušate s razlogom. Možda vas to područje toliko ne zanima, ali sasvim sigurno je povezano i bitno za ono što vas itekako zanima. Stoga, potrudite se povezati gradivo i olakšajte sebi tako učenje. Čim shvatite da učenje bez razumijevanja nije opcija, bit će vam lakše.