Nakon fakulteta i diploma, od mladih se očekuje praktično ovladavanje tajnama ‘zanata’ kako bi mogli postati stručnjaci u svome poslu.

Kapitalistički pogled na rad i vrijeme govori nam dvije stari: prvo, potrebno vam je oko 10 hiljada sati rada kako bi postali stručnjaci u tom poslu i drugo, vrijeme je novac.

I dok svaka mlada osoba nakon diplome pokušava pronaći radno mjesto u svojoj struci, ne smije zaboraviti da je vrijeme novac i to traženje posla također košta. Izvršna direktorica JPMorgana, Mary Callahan Erdoes ima ideju kako skratiti vrijeme, a postati stručnjak – morate raditi 12 sati dnevno 6 dana u sedmici, piše Business Insider.

Radna sedmica od 72 sata

Naime, ona je nedavno gostovala u epizodi Bloomberg Wealth s Davidom Rubensteinom gdje je komentarisala kako bi tek diplomirani analitičari upravljanja bogatstvom trebali očekivati da će raditi 72 sata u sedmici. Ponukana idejom da nekome treba 10 hiljada radnih sati kako bi postao stručnjak, jednoj je osobi potrebno oko 5 godina rada u struci ako bi radila 40 sati sedmično, 8 sati dnevno, koliko je zakonski propisano.

Stoga, kako biste pokratili potrebno vrijeme za usvajanje znanja i stručnosti u svom području na samo dvije i po godine, potrebno je raditi kao na Wall Streetu – 12 sati dnevno, poručila je.
Na Wall Streetu je više poput 12 sati dnevno, šest dana u sedmici. To vam smanjuje na otprilike dvije i po godine prije nego što nečime ovladate.

Inače, Erdoes je krenula u menadžment bogatstva još kao 6-godišnja djevojčica koja je ispisivala bakine čekove. Business Insider piše kako je ona u emisiji dala uvid u intenzivni trening koji prolaze nedavno diplomirani studenti kojeg mogu očekivati tokom trogodišnjeg obrazovanja, prenosi mojfaks.dnevnik.hr.

Erdoes opisuje svaki dan kao “stalno obrazovanje” i otkrila je da svaki dan započinje sastankom u 8 sati ujutro. – Nazvala sam ga mini-univerzitetom. Nije stvar samo u onome što ste pročitali u novinama u vezi s onim što se dogodilo preko noći, već u razumijevanju kako se sve te komponente međusobno uklapaju u portfelj klijenta, rekla je Erdoes. Trenutno je, tokom ljeta, 2 200 diplomiranih analitičara na njenom “mini-univerzitetu” u JPMorganu, a njih 3 600 planira krenuti istim putem najesen.

Brojni su mediji pisali o nehumanim radnim uvjetima na Wall Streetu kojima su izloženi mladi budući stručnjaci, a 2013. godine 21-godišnji mlađi stažist u Američkoj banci u podružnici u Londonu podlegao je posljedicama naglog i nenadanog napada koji je rezultirao smrću. Iako količina radnih sati nije bila “glavni krivac” za smrt ovog 21-godišnjaka, doktori su napomenuli kako je prekovremeni rad svakako utjecao na smrt mladića, podsjetili su u Business Insideru.

Pitanje “burnouta” i nehumanih uvjeta u kojima rade mladi, sve se češće spominje u svijetu, ali i kod nas. Još su 2011. godine objavljeni rezultati velikog istraživanja u kojemu je ispitano preko 200 hiljada studenata diljem SAD-a o razinama stresa kojemu su izloženi, što su prenosili mediji poput magazina The Time i New York Times-a. Psiholog Robert Leahy komentarisao je svojevremeno i poražavajuće rezultate ovog istraživanja. – Prosječan srednjoškolac danas ispoljava istu količinu anksioznosti kao i psihijatrijski pacijenti 1950-ih godina, kazao je.

S obzirom na izneseno, ne čudi porast anksioznosti među mladima. Uz pandemiju i izolaciju, studenti i učenici našli su se u nepovoljnoj poziciji jer su, kako se u više navrata isticalo u medijima, bili među najsnažnije pogođenim demografskim skupinama.