Istraživanje su vodili “Autonomy – think tank” sa sjedištem u Velikoj Britaniji i islandsko Udruženje za održivost i demokratiju (ALDA). Istraživanje je obuhvatilo 2500 radnika, što čini više od 1% cjelokupne radne snage Islanda. Oni koji su učestvovali u istraživanju, bili su zaposleni u raznim oblastima i radnim okruženjima – bolnicama, vrtićima, kancelarijama, institucijama, trgovinama i uključivali su one koji rade tipično radno vrijeme od 9 do 17 sati.
Tokom ispitivanja, istraživači su prikupljali podatke o raznim faktorima, uključujući radnu efikasnost, balans između poslovnog i privatnog života i opšte dobro. U svojoj analizi podataka, otkrili su da su uprkos kraćoj radnoj sedmici od 4 radan dana, zaposleni zadržali ili čak povećali produktivnost i efikasnost na poslu. Pored toga, radnici su govorili o velikim prednostima – poboljšanom balansu između posla i privatnog života; manje stresa; više energije za druge životne aktivnosti, kućanske poslove, djecu i hobije; kao i više vremena za sebe i da ga provedu kvalitetno sa svojim porodicama, prenosi ultra.ba.
Ovi pozitivni ishodi bili su posebno značajni u okviru jednoroditeljskih domaćinstava. – Islandsko kraće radno sedmično vrijeme, govori nam da je ne samo da je moguće raditi manje u moderno doba, već da su i progresivne promjene moguće, kaže istraživač ALDA-e Gudmundur D. Haraldsson.
Nakon uspjeha ovih rezltata istraživanja, četverodnevna radna sedmica provodi se još šire na Islandu, jer je do sada već 86% radne snage u zemlji, prihvatilo kraću radnu sedmicu. Iako Island nije prva zemlja na svijetu, koja se zalaže za kraću radnu sedmicu, njegov uspjeh ohrabrujući je korak naprijed i dao je smjernice drugim zemljama, kako bi se ova vrsta promjena mogla provesti u drugim zemljama širom svijeta.