Profesorica Bakić objasnila: Zašto je dobro studirati sociologiju na UNSA?

Profesorica sa Fakulteta političkih nauka UNSA objasnila je zašto je studiranje sociologije perspektivno.


Foto: Facebook
Foto: Facebook

Iako mnogi smatraju da, za razliku od prava, medicine ili mašinstva, sociologija ne otvara jasan put karijerama mladih ljudi, mnoge sociološke discipline itekako mogu usmjeriti buduće studentice i studente da rade mnogo korisnih i zanimljivih poslova.

Ovo je za “Avaz” kazala prof. dr. Sarina Bakić, šefica Odsjeka sociologije Fakulteta političkih nauka UNSA.

Osposobljeni za rad

Ona dodaje da su mladi sociolozi u BiH osposobljeni za rad kao nastavnici u osnovnim i srednjim školama, raznim istraživačkim institutima, institucijama poput parlamenata, vlada, ministarstava, državne uprave i lokalnih zajednica.

Također, sociolozi često razvijaju svoje profesionalne karijere kao analitičari i analitičarke u medijima, ustanovama kulture, u sektoru socijalne zaštite, te odjeljenjima za ljudske resurse i marketing različitih kompanija, navodi profesorica Bakić.

Važno je naglasiti da se za postojeća karijerna područja mladih ljudi i njihovo proširenje uključuju i već etablirani sociolozi i sociologinje Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji svojim umijećem, znanjem, ali i statusom u akademskoj zajednici i društvu uopšte, lobiraju i insistiraju na ovakvim rješenjima kod institucija i pojedinaca zaduženih za sektore obrazovanja i zapošljavanja.

Zašto studirati sociologiju

Jedan od glavnih razloga zašto studirati sociologiju je činjenica da je sociologija izuzetna, moćna i višeslojna nauka. Sociolozi, ali i studentice i studenti sociologije se mogu baviti gotovo svim poslovima zato što su sociološke teme i problematike raznovrsne i primjenjive u svim aspektima čovjekovog života i važne za društvo u cjelini, ističe Bakić.

Zaključuje kako studiranje sociologije mladima pruža mogućnosti za bolje razumijevanje svijeta oko sebe, da shvate svoje i živote drugih ljudi, te da steknu različite vještine i kompetencije poput razumijevanja različitih teorijskih, klasičnih i modernih okvira nauke o društvu, razumijevanja društvenih razlika, ponašanja, procesa, razumijevanje kulture, religije, etike, politike, i svih drugih oblika društvenog djelovanja.