Semir Vranić, rođeni Trebinjac, proglašen je za najproduktivnijeg doktoranta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nagrada mu je uručena prilikom svečane ceremonije obilježavanja 95. godišnjice Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Semir Vranić, rođeni Trebinjac, proglašen je za najproduktivnijeg doktoranta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nagrada mu je uručena prilikom svečane ceremonije obilježavanja 95. godišnjice Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Vranić sa doktorantima Sveučilišta u Zagrebu; Foto: Klix.ba

Vranić sa doktorantima Sveučilišta u Zagrebu; Foto: Klix.ba

U svom rodnom gradu Vranić je završio osnovnu i dio srednje škole. Trebinje je napustio početkom rata i sa porodicom otišao u Dansku gdje je dovršio srednjoškolsko obrazovanje i upisao ekonomski fakultet. Međutim, na ovom studiju se nije pronašao te je odlučio napustiti Dansku i vratiti se u BiH, tačnije u Sarajevo. Godine 1997. upisao je Medicinski fakultet.

“Medicina me je oduvijek privlačila, jer je teška, zahtjevna, predstavlja veliki izazov, a istovremeno je vrlo kreaktivna i otvorena. Nisam sebe vidio u ekonomiji, a ne vidim se ni danas. Osim toga, volim svoju zemlju i vjerujem da svojim trudom i radom mogu doprinijeti njenom napretku i razvoju”, kaže Vranić na početku razgovora za portal Klix.ba.

Nakon završenog studija medicine, kao pripravnik se priključio uspješnom timu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Godinu dana kasnije, postao je član Instituta za patologiju na KCUS-u i upisao doktorski studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od tada, osim što je proglašen za najboljeg doktoranta zagrebačkog Sveučilišta, Vranić je dobio mnogobrojne međunarodne nagrade i stipendije iz oblasti medicine.

“Čast je biti doktorant generacije, ali je i obaveza koja potiče na daljnji uporan i sistematičan rad. Sa kolegama s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i pripadajućih klinika i kliničkih bolničkih centara (Rebro i Sestre milosrdnice) sam sarađivao i prije mog doktorskog studija, a sada će se profesionalna i naučna saradnja još više intenzivirati. Osim toga, uskoro ću imati zvanje znanstvenog saradnika Medicinskog fakulteta u Zagrebu, što je ekvivalentno nastavnom zvanju docent”, pojašnjava Vranić.

U poređenju sa Sveučilištem u Zagrebu, kaže kako medicinski fakulteti u Bosni i Hercegovini još nisu ni pokrenuli doktorski studij u području biomedicine niti su kriteriji za doktoriranje podignuti na nivo koji vlada u evropskim zemljama.

“U svakom razvijenom društvu istraživanje i nauka su osnovni pokretački mehanizmi društvenih zbivanja, a akademsko osoblje koje u njima radi okosnica razvoja zemlje. Nažalost, stanje medicinske nauke u Bosni i Hercegovini nije dobro ni u profesionalnom niti istraživačkom smislu, a ono je uvjetovano lošom općom situacijom u Bosni i Hercegovini, ali dobrim dijelom i nemarom i lošim radom postojećeg kadra i rukovodećih tijela unutar institucija”, tvrdi on, te dodaje kako treba uložiti puno napora u ljude i infrastrukturu prije nego medicina u BiH postane respektabilna.

“Poseban problem je nebriga za konstantan “odljev mozgova” kao i loš prijem onih koji se vrate educirani iz inozemstva. Problem se mora rješavati zajedničkim naporom svih institucija. Pomoć od naših ljudi izvana je veoma važna, ali je, ponavljam, bitan i njihov dobar prijem u zemlji.”

U budućnosti, Vranić se na polju medicine još intenzivnije namjevara posvetiti proučavanju karcinoma dojke.

“Ovo je jedan od vodećih zdravstvenih problema današnjice. Blizu milion žena godišnje oboli od karcinoma dojke i izuzetno je važno napraviti pomak na ovom polju u dijagnostičkom i terapijskom smislu. Zato je potrebno razumijeti mehanizme i osobitosti karcinoma dojke, što je jedan od mojih poslova vezanih za medicinu”, kaže Vranić.

Semir Vranić je član Američko-kanadske akademije za patologiju (USCAP), Evropskog društva za patologiju (ECP), Radne grupe za patologiju dojke pri ECP, UICC, Evropske mreže za urološku patologiju, Evropske asocijacije za istraživanje raka (EACR) i Društva za kliničku genetiku Hrvatske.

Objavio je 27 radova od kojih je 15 indeksirano u Current Content Database (Thomson ISI). Citiran je 174 puta u Google Scholar bazi (javno dostupna), 132 puta u Scopus bazi i 122 puta u Web of Science bazi.

Recenzent je više međunarodnih časopisa uključujući BMC Cancer, Pathology Research and Practice, Frontiers in Bioscience, Molecular Medicine i Croatian Medical Journal.

(Klix.ba)