Mentalni umor je pojava koja se dešava svima koji prolaze kroz dugoročan stres. Ukoliko si se našao u situaciji u kojoj se čini da su zadaci ili problemi koje imaš pred sobom nerješivi, ako si osjetio apatiju i osjećanje zarobljenosti, susreo si se sa problemom mentalne iscrpljenosti.
Kada pričamo o simptomima, od fizičkih se izdvajaju glavobolje, insomnia, hronični umor, promene apetita i sklonost ka razbolijevanju. Pored navedenog, u ostale simptome ubrajaju se depresija, anksioznost, apatija, osjećanje beznađa, gubitak motivacije, poteškoće u koncentraciji i pad produktivnosti.
Čak i ako nemaš većinu navedenih simptoma, bitno je prepoznati znake da si na putu ka mentalnoj iscrpljenosti ili burnout-u, piše najstudent.com
Kako da znaš kada moraš da napraviš odmor?
- Postaješ nestrpljiv i lako iritiran -Kada je nivo stresa visok, fitilj nam postaje kratak. Ako u posljednje vrijeme lako postaješ nervozan i ljut bez očiglednog razloga, vjerovatno ti je potrebna pauza od svega.
- Teško ti je da se fokusiraš – Ako imaš utisak da ti mozak ne funkcioniše, potrebno ti je vrijeme da napuniš baterije i resetuješ mozak.
- Ne uživaš ni u čemu što radiš – Ako ti postaje teško da pronađeš zadovoljstvo i radost (čak ni u stvarima koje su te ranije veselile), moguće je da se približavaš burnout fazi.
- Stalno se razboljevaš – Fizičko i mentalno zdravlje su u jakoj vezi. Ako primijetiš da često dobijaš prehladu ili fizičke povrede, tijelo ti šalje znak da je potrebno da usporiš i osvježiš svoju energiju.
- Premoren si ali ne možeš da spavaš – Ako si konstantno suočen sa visokim nivoima stresa, hormoni mogu da ti se poremete i da te drže budnim noću, a premorenim preko dana.
Mislim da doživljavam mentalnu iscrpljenost, šta da radim?
Postoje neke promjene i tehnike koje možeš da implementiraš u svoj svakodnevni život, a koje mogu da ti pomognu da se izboriš sa stresom i smanjiš simptome mentalnog umora:
Eliminiši stresore – iako ovo često nije lak ili moguć zadatak, definitivno je najbolji način da se izboriš sa stresom. U zavisnosti od vrste stresora, primjenljiva su različita rješenja:
- Ako je uzrok stresa ispit – posveti mu više vremena, zamoli nekoga za pomoć, idi na privatne časove, čak i odloži ispit ako misliš da ćeš ga bolje spremiti u sljedećem roku
- Ako je izrok previše obaveza – delegiraj neke zadatke drugima
- Ako prolaziš kroz veliki stres i to te sprječava da normalno funkcionišeš, razmotri da popričaš sa nekim stručnjakom
- Napravi pauzu – Svako ljudsko biće funkcioniše po principu rada i odmora – poremetiš li nešto u toj jednačini, vidjećeš posljedice. Bilo da ti je potrebno da se par dana za redom naspavaš i resetuješ, da ti treba produžen vikend za odmor ili 10 dana na planini, bitno je da nađeš način da sebi daš oduška kada shvatiš da ti treba odmor.
- Vježbaj – Većini ljudi ni “dobrim” danima nije lako da se natjeraju da odu da treniraju, a kamoli kada im je loše i najradije se ne bi izvukli ni iz kreveta ni iz kuće u narednih mjesec dana. Bilo da te “radi” trening sa tegovima, ili brza šetnja u prirodi, ovakav odmor je brz, a donosi ti brojne zdravstvene benefite i poboljšava mentalno stanje. Neki od benefita vježbanja su umanjen stres, smanjena anksioznost, bolje raspoloženje i jači imuni sistem.
Ukoliko ti je ova tema bliska, podijeli sa nama lična iskustva i savjete u komentaru!