Istina je, zapravo, da su svi ovi radoholici samo neefikasni pojedinci. Ako pogledate izbliza, vidjećete da i oni, pored svog silnog rada, postižu isto koliko i drugi. Da biste postigli bolje rezultate, nije potrebno da radite duže, već da postupate pametnije.
Ima nekoliko jednostavnih načina da značajno poboljšate svoje svakodnevne rezultate. Ne samo što možete završiti sve svoje obaveze, već će vam ostati dovoljno slobodnog vremena za druženje sa porodicom i prijateljima.
Ne ostajte budni do kasno u noć. Što duže ostajemo budni, sve više nam opada efikasnost. Tada ne pomažu ni kafa, niti bilo koji drugi energetski napici, koji predstavljaju samo kratkoročno rješenje. Vaše tijelo postaje otporno na kofein i zato su vam na kraju potrebne sve veće količine kofeina, inače neće biti baš nikakvih rezutata. Tako postajete umorni i iscrpljeni, i prestajete da brinete o kvalitetu svog rada, već počinjete da se trudite samo da što više završite, što prije.
Umjesto toga, idite malo ranije na spavanje. Sutradan, čim se probudite, izdvojte malo vremena za razgibavanje. Sedam sati tvrdog sna, koje dobijate ranijim odlaskom u krevet, značiće vam mnogo. Ako nastavite sa svojom praksom sjedenja do kasno u noć, vaše tijelo će posustati, umor će biti prisutan danima, a vaša energija će klonuti. Za produktivnost nam je potrebno odmorno tijelo. To je prirodno pravilo i ukoliko pokušate da dokažete suprotno, izgubićete opkladu.
Kada smo motivisani, mnogo više uživamo u životu, a i posao nam je zabavniji. Nedostatak sna ubija motivaciju i dovodi do toga da postajemo negativni. Zato, idite na spavanje ranije, a sve svoje važne zadatke završite u prepodnevnim satima. Najefikasniji smo ujutru i to treba maksimalno iskoristiti.
Organizujte svoje obaveze. Kada planirate svoj dan, potrudite se da eliminišete sve one sitne aktivnosti koje vam samo oduzimaju vrijeme. Ovakve aktivnosti se nekako uvijek nađu na putu prije nego što započnete rad na važnom zadatku. Vremena nema dovoljno da završite još jednu nevažnu sitnicu sa spiska, ali ga ima sasvim dovoljno da sopstvenom neorganizovanošću uništite mogući dnevni rezultat. Da biste izbjegli ovaj problem, odredite koliko vam je vremena potrebno za svaki od vaših glavnih dnevnih zadataka. Ukoliko vam je potrebno da se priremite za sljedeći zadatak sa spiska, rezervišite vrijeme i za to, ali nemojte pretjerivati, izdvojte onoliko vremena koliko vam je zaista potrebno za pripremu.
U najvećem broju slučajeva, za svoje zadatke izdvajamo mnogo više vremena nego što nam stvarno treba, zbog čega onda dnevno protraćimo oko dva sata ne radeći ništa. Najčešći izgovor za to je da želimo da ostavimo prostora za slučaj da iskrsne nešto neočekivano.
Brinite o sebi. Briga o sopstvenom mentalnom i fizičkom zdravlju ne zahtijeva mnogo vremena. Zapravo, zdrav način života nam može uštedjeti vrijeme. Kada smo zdravi, onda smo puni energije, produktivni smo tokom čitavog dana i možemo duže ostati skoncentrisani.
Neki ljudi, na primjer, vjeruju da će uštedjeti sebi vrijeme konzumiranjem manjeg broja obimnijih obroka. Međutim, jedino što se ovim postiže je umor od prejedanja. Isto tako, kada nekog pitate da li se bavi meditacijom, vjerovatno ćete dobiti odgovor da za to nema vremena. Međutim, iskustva onih koji izdvajaju malo vremena tokom dana za meditiranje pokazuju da se time podstiče efikasnost.
Previše ljudi koristi vrijeme kao izgovor za ličnu nebrigu i to su osobe koje se fokusiraju samo na kratkoročne koristi. Posljednji će se smijati oni koji koji izazovu pristupaju s ciljem ostvarivanja dugoročnih rezultata.
(edukacija.rs/mladi.info)