Stres koji se javlja u razdoblju ispitnih rokova, većini je dobro poznat, a posljedice nakupljenog stresa i trema prije važnog ispita mogu biti poprilično neugodne.
Postavlja se pitanje – kako se nositi s tremom i kako predispitni stres svesti na razumnu mjeru?
GLEDAJ STUDOMAT.TV
TVoj vodič kroz studentski život!
Važno je pravilno i objektivno procijeniti zahtjeve studija, a potom svoje lične sposobnosti, mogućnosti, kompetencije, potencijale. Ne smijemo si postavljati nerazumne i previsoke zahtjeve. Ako razumijemo tuđe greške i slabosti, zašto smo toliko samokritični i ne dopuštamo si pravo na pogrešku? To objašnjava zašto su studenti koji ciljaju na visoke ocjene češće izloženi stresu. Oni su često strože i samokritičnije osobe, koje imaju perfekcionističke standarde.
Treba postaviti i jasan cilj (što želimo u npr. jednoj akademskoj godini), napraviti dobar i jasan godišnji, semestralni, mjesečni ili dnevni plan te, naravno, sjesti i “zagrijati stolicu”. Dobro rasporediti učenje, ostaviti dovoljno vremena za odmor i opuštanje, prilaziti profesorima kao ljudima koji su tu da nam pomognu.
Postoji mnoštvo savjeta koji mogu pomoći u umanjenju stresa za vrijeme ispitnih rokova, no mi donosimo nekoliko koji djeluju u posljednjih 10 minuta.
1. Unakrsno ispitivanje
Tik pred ispit pređite s kolegom gradivo ispitujući se unakrsno pitanjima. To će vam pomoći jer zabavlja mozak tako da nećete imati vremena paničiti, a ujedno pomaže obnovi znanja, ali i hvatanju pojedinih informacija u koje niste bili najsigurniji.
2. Skretanje pažnje
Kako je trema najgora prije samog početka, tada je dobro skretati sebi pažnju na neutralne situacije i predmete u okolini, na primjer odbrojavati i opisivati sebi predmete po prostoriji. Ovim skrećemo pažnju sa vlastitih znakova trema, kojih bismo inače bili pretjerano svjesni i tumačili ih kao katastrofu.
3. Pravilno disanje
Par dubokih udisaja da bi se vratio normalan ritam disanja, godit će, ali i izbjegavanje kafe, čajeva i nezdrave hrane u periodu prije ispita jer usporavaju metabolizam i koče naše tijelo.
4. Zamjena katastrofičnih misli onim realnijima
Zapitajte se: “Šta je najgore što očekujem, koliko je to zapravo strašno? Čega se toliko bojim? Što ako i padnem ispit? Nije kraj svijeta, nisam ni prvi ni zadnji koji je lošije riješio ispit. ”
Budite pozitivni i vjerujte u sebe. Mala količina adrenalina motivira vas i tjera na učenje, ali kao i u svemu drugome, ne treba pretjerivati. Treba se potruditi, ali uvijek biti svjestan da pad ispita definitivno nije najgora stvar na svijetu.