Post-fakultetska depresija ‘pokosi’ velik broj mladih: Osjećaju se prazno, izgubljeno i tužno

Prvo ste mislili da je matura najstresniji dio života, zatim su maturu zamijenili ispiti i kolokviji tokom studija. I dok ste tada razmišljali kako želite odustati od svega, sad biste učinili sve da vratite u te godine jer su, unatoč ovom stresu, bile bezbrižne, zar ne? Jednom kad diplomirate, od vas se očekuje prelazak u odrasli život, a vas upravo hvata depresija.

Prelaz između studentskog i “odraslog” života mnogima je težak, s osjećajem tuge, straha i neizvjesnosti s kojima se mnogi bude svakog jutra nakon diplome. Nekim diplomcima ova postdiplomska depresija može prerasti i izvan kontrole, a osjećaji su nepodnošljivi i prejaki, pa čak i do granice da postanu paralizirajući u odrađivanju nekih koraka s kojima se zauvijek pozdravljamo sa studentskim životom i postajemo odrasli, piše The Tab.

Floss Knight, psihoterapeutkinja koja vodi UK Therapy Guide, upoznata je s ovim problemom koji pogađa mnoge mlade.

– Mnogi diplomirani studenti osjećaju se tužno ili depresivno nakon što napuste faks. Neki to doživljavaju prvi put, dok su drugi već proživjeli ovakve epizode zabrinutosti za mentalno zdravlje koje se može pogoršati nakon što napuste strukturu univerziteta. Različiti ljudi različito doživljavaju taj osjećaj – neki su ljudi provodili vrijeme svog života studirajući, dok je drugima to bio izvor tuge i stresa, pojašnjava.

Uložili toliko energije i truda i onda se nakon diplome pitaju: šta sad?!

Olivia James, stručnjakinja za anksioznost i traumu iz Harley Streeta, opisuje depresiju po stjecanju diplome kao osjećaj tuge, bezvoljnosti, apatije koji mlade obuzima nakon što steknu diplomu i izađu iz sistema u kojemu su funkcionirali posljednjih nekoliko godina.

– Diplomiranje je vrsta obreda, podrazumijeva mnogo emocija i značenja: naše samopoštovanje, naša finansijska budućnost, osjećaji odanosti ili prkosa prema porodici i profesorima, naša individualnost i prelazak u odraslu dob, pojašnjava Olivia. James nastavlja da postoji prirodni proces tugovanja na kraju fakultetskog obrazovanja. – Faks je uvijek bilo prelazna faza između doma i neovisnosti, dodaje.

Depresija nakon završavanja fakulteta nije nova pojava. Olivia kaže i za sebe kada je diplomirala, osjećala je da je to ogroman antiklimaks i osjećaj “što sad?” “Uložila bih toliko energije i truda u svoj rad i ispite da sam se, kad je sve završilo, osjećala prazno i iscrpljeno. Nisam bila toliko sretna i ushićena kao što sam očekivala”, kazala je.

Pandemija dodatno pogoršala ovo stanje

Kako dalje govori, pandemija je studente ograničila i propustili su puno zabave i osobnog rasta. – To je ojačalo tugu koju osjećaju, komentariše. Osim same post-diplomske depresije obje sugovornice se slažu kako ovogodišnji i prošlogodišnji novopečeni akademski građani prolaze puno teže razdoblje depresije nego svi diplomci prije njih, prenosi mojfaks.dnevnik.hr.

I Olivia i Floss kažu da se diplomci suočavaju s poteškoćama u pronalaženju posla, udaljavanju od svojih prijatelja i sistema podrške kojeg su imali na fakultetu, a ostaju s velikim iznosima studentskog duga i ostalim financijskim neizvjesnostima, poteškoćama sa stambenim pitanjem i naravno, s pandemijom. – Te okolnosti pružaju leglo za brigu, kaže Floss.

Međutim, Floss napoinje kako je važno imati na umu da depresiji ne treba razlog za početak. – To je bolest koja može utjecati na svakoga, bez obzira na ove posredne pokretače. Mogli biste imati najbriljantnije postdiplomsko iskustvo, a opet se osjećati depresivno, pojašnjava.

Shvatite da je ovaj osjećaj normalan, valjan i razumljiv

– Shvatite da je to normalan i valjan osjećaj, kaže Olivia. Pogotovo sada, diplomiranim studentima pandemija je narušila fakultetsko iskustvo, jer se nisu mogli pravilno družiti, graditi prijateljstva i veze, ići lično na predavanja ili slaviti svoje diplome. – Ovo nije bilo ono što ste očekivali i tugujete zbog onoga što je moglo biti, kaže Olivia i to je vrlo razumljiv način nošenja sa situacijom u kojoj se mnogo mladih danas nalazi.

– Nemojte se osjećati krivima zbog toga. Dopustite sebi da tugujete i onda napravite plan za ono što slijedi, poručila je te nadodala nekoliko zlatnih pravila po kojima se možemo voditi kako bismo se izbavili iz ovog osjećaja.

1. Ne uspoređujte se s drugima

Nakon fakulteta, mnogi diplomci završe nazad kod kuće, nesigurni što učiniti dalje. Floss kaže da je važno ne uspoređivati se s drugim ljudima, koji su možda dobili posao ili se odselili – ne znate kako su tamo stigli ili kako se osjećaju, stoga poručuje kako bismo u centar vlastite preokupacije trebali staviti upravo sebe. – Usredotočite se na sebe: šta želite postići? Kako mislite da biste mogli doći do ove sljedeće prekretnice? Ne trošite dragocjenu energiju zavideći na tuđim postignućima, poručila je.

2. Budite dobri prema sebi

Floss kaže da osjećaj depresije može biti iscrpljujuć, a vi morate biti dobri prema sebi po pitanju toga šta želite učiniti u budućnosti i kako to možete učiniti. – Samo ćete vi znati što mislite da je moguće. Postavite ciljeve koji se osjećaju ostvarivima i rješavajte stvari iz dana u dan, kaže ona. Nemojte zaboraviti da su neke stvari izvan naše kontrole, stoga je bitno fokus staviti na stvari koje možemo kontrolirati. – To može biti i da kontaktirate nekoga za razgovor o tome kako se osjećate trenutno, prijavljivati se za poslove, pa čak i davanje vremena samim sebi kako bismo se oporavili, savjetuje.

3. Razgovarajte

Floss kaže da je najvažnije razgovarati s nekim o tome kako se osjećate. Zapamtite da za to niste krivi i nemojte smatrati da to morate sami i prolaziti. Obratite se prijatelju ili voljenoj osobi, ili ako biste radije razgovarali s neznancem, kontaktirajte stručnjaka za mentalno zdravlje ili dobrotvornu organizaciju.

Isto tako, Olivia kaže ako osjećate da je depresija izvan kontrole i ako se osjećate nesposobno za rad, posjetite svog liječnika opšte prakse i potražite stručnu pomoć.