Mozart, Metallica ili Justin Timberlake? U ovom članku možete saznati kako i koja muzika vam može pomoći pri učenju i šta ne biste trebali slušati.

U jednom intervjuu za novine Zeit iz 2012. godine Maria Klatte, psiholog, objašnjava da muzika i buka mogu imati negativne posljedice na koncentraciju. Pored toga, veoma je bitno znati koja je to vrsta muzike koja može negativno uticati na našu produktivnost pri učenju.

Koja muzika šteti koncentraciji?

Odlučujuće pitanje bi bilo: „Može li se uz muziku produktivnije učiti?“ Sve zavisi od vrste muzike, tako da postoje različiti faktori, koji mogu negativno uticati na koncentraciju.

Pjesma

Dosta pjesama usmjerava našu pažnju posebno kada su u pitanju različite visine tona i kada se pjevaju različitom brzinom. Generalno, čini se da jezici ili šumovi dopiru u naš kognitivni sistem, pri čemu je onda teže koncentrisati se na druge riječi, na primjer riječi u jednom tekstu, koji morate čitati.

Brza, „stakato“ muzika

Kada postoji mnogo prekida u muzici, koji u brzom ritmu prate jedni druge, takođe mogu rezultirati negativnim uticajem na naše kratkoročno pamćenje. Učesnici različitih studija često nisu primjetili da je muzika uticala na njihovo pamćenje.

Koja muzika može poboljšati naše pamćenje?

Postoje različita mišljenja o tome koja muzika može pomoći pri učenju. Stoga se češće preporučuje slušanje klasične muzike. Na primjer, postoje studije u kojoj su učesnici pokazali bolje rezultate nakon slušanja Mozzarta. Sve u svemu može se zaključiti sljedeće:

  • Mirna i spora muzika je muzika za učenje

Učenje  funkcioniše uz mirniju, instrumental muziku. U najmanju ruku ne postoje informacije da ovakva muzika nepovoljno utiče na koncentraciju. Sljedeća prednost slušanja muzike bi bila da su određeni zvuci prijatniji od apsolutne tišine, a tu se može navesti kao primjer muzika za meditiranje.

  • Odgovarajuća muzika

Drugi pristup koji predlaže Spotify (da, ovo može zvučati iznenađujuće) je da trebate odabrati odgovarajuću muziku za dati zadatak koji obavljate. Prema određenim studijama muzička djela čiji se otkucaji kreću 60–70 u minuti kao što je Za Elizu – Betoven su pogodna za učenje matematike, dok ona sa otkucajima 50-80 u minuti kao što je Mirrors – Justin Timberlake utiču na logičko razmišljanje i prijem novih informacija.

Sve zavisi od situacije

Ono što definitivno treba da se uzme u obzir, kada je u pitanju učenje uz muziku, je činjenica da sadržaj igra veliku ulogu. Mozak mora u potpunosti da se koncentriše na slušanje, jer svaki dodatni izvor zvuka može predstavljati opterećenje. Pri čitanju ili pri učenju matematike, muzika može dosta da opusti, ali i da poveća produktivnost. Muzika može uticati i na produktivnost pri pisanju.

I na kraju sve je do ukusa

Iako, kao što je već pomenuto, gotovo da ne primjećujemo da li zvuk pozitivno ili negativno utiče na nas – naposlijetku to zavisi od toga da li nam se muzika sviđa. Vjerovatno se ne može određeno ni reći, da li nas muzika (i koja?) može odvući od učenja.

(Emilija Jelić/STUDOMAT.ba)