Otkriveno kako studenti trguju online ispitima

"Trgovanje" online ispitima je novi, pandemijski trend.


Foto: Slobodna Dalmacija
Foto: Slobodna Dalmacija

Među porukama u grupi “EFZG obavezni kolegiji” na Facebooku koja okup­lja studente zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, akademske ustanove što se diči svojom stogodišnjom tradicijom, nalaze se ovakvi statusi:

 – “Netko voljan pomoći za makroekonomiju? Detalji za plaćanje u inbox”, “Pišem seminarske i završne radove iz područja ekonomije, cijena po dogovoru”, “Pomažem na jesenskom roku (samo online ispiti)”, “Ima li netko tko bi bio voljan 6. 9. mi pomoći pisati internu reviziju? Platila bih”, “Tražim pomoć iz statistike na ispitu 8. 9. i osnove ekonomije 13. 9., trebala bih nekoga da mi to za 2 napiše… Za cijenu se dogovorimo”.

Pročelnik Katedre za matematiku prof. dr. sc. Boško Šego, koji 30. septembra odlazi u penziju, kaže:

 – Ne treba biti maštovit pa zaključiti da je riječ o plaćanju nekome ko će umjesto studenta polagati ispit.

Za razliku od preostalih petero svojih iskusnih kolega koji će također uskoro biti penzionisani, 68-godišnji profesor Šego nije tražio da mu se produži radni odnos. Trenutno je na godišnjem odmoru nakon produženog bolovanja uzrokovanog, kako kaže, dekanovim ponašanjem, piše Slobodnadalmacija.hr.

 – U prvom redu sam nezadovoljan odnosom prema Katedri za matematiku. Još sam u decembru inzistirao da ispitivanje bude kontaktno, odnosno uživo, a ne online, ali je dekan odlučio da će biti online. Predočio sam mu da studenti traže pomoć koju plaćaju. Ne mogu to drugačije protumačiti nego da nude novac da neko drugi polaže ispit umjesto njih. To je sramotno. Razgovarao sam s predsjednikom studentskog zbora, koji mi je rekao da su proveli anketu među studentima i da je 60 posto od oko 800 anketiranih bilo za ispitivanje uživo. Imamo sjajne uvjete za organizaciju ispita. Htio sam preuzeti svu odgovornost, no dekan je rekao da je on jedini odgovoran i niko drugi. Rezultat je da smo nas troje s Katedre za matematiku završili na Rebru na Odjelu za hitna i krizna stanja. Jedna kolegica od 32 godine – koja je za svoj rad dobila mnoge nagrade te po svojim znanstvenim radovima spada među 6 posto najznačajnijih znanstvenika iz područja ekonomije u svijetu – otišla je zbog pritisaka raditi na drugu instituciju.

 – Na Katedri za matematiku je kadrovsko stanje izrazito loše. Troje nas je manje nego prošle akademske godine. Neki predavači nisu kompetentni za svoj posao. Glavni problem zagrebačkog Ekonomskog fakulteta je nedovoljna ljubav nastavnika prema Fakultetu. Suština je da se na Fakultetu njeguje podanički mentalitet, a ne vodi se računa o kvaliteti ljudi. Ne može profesor koji se dokazano nije držao moralnih i etičkih principa ili je plagirao biti jednako vrijedan poput onoga koji objavljuje u svjetski poznatim časopisima, ističe Šego.

Profesor Šego otkriva kako je jedan njegov kolega s Katedre, danas redovni profesor, 1999. godine zbog nepridržavanja moralnih i etičkih načela bio kažnjen opomenom pred isključenje, a danas taj čovjek bitno utječe na dodjelu jedne od najznačajnijih nagrada Fakulteta.

 – Mene su studenti 15. februara ove godine, kad sam bio na bolovanju, zvali da mi kažu da se ne mogu prijaviti na online ispitivanje koje vodi taj kolega. Ispalo je da on istovremeno ispituje 128 studenta. Dekana sam promptno upoznao s tim činjenicama, ali ništa nije učinio da se barem otkloni nepravda učinjena studentima. Garantiram vam da se ni tri studenta ne može u isto vrijeme kvalitetno ispitati iz matematike. Kod online ispitivanja ne mogu garantirati da je ocjena zaslužena. Studenti kažu da se kod mene ne može dobiti dva ako ne znaš. Tako bi trebalo biti. Nekim je profesorima, međutim, online nastava i ispitivanje odlično jer kažu da mogu biti na moru, plaća im ide, ispunjavaju sve svoje obveze i što ih briga. Ja tako nisam i neću raditi, zaključuje prof. Boško Šego.

Zajedno s pročelnicima još dviju katedri, Katedre za ekonomsku teoriju i Katedre za trgovinu i međunarodno poslovanje, Šego je početkom lipnja uputio rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damiru Borasu zahtjev za provjeru zakonitosti postupanja u vezi s dekanovom odlukom o penzionisanju šestero profesora.

U svom pismu navode kako su katedre na kojima rade ti profesori zatražile produženje njihova radnog odnosa za akademsku godinu 2021./2022., no dekan te zahtjeve nije dao ni na uvid niti na glasanje Fakultetskom vijeću, već je sam donio odluku o penzionisanju koja, smatraju profesori, nije u njegovoj nadležnosti. Od rektora Borasa argumentirano su stoga zatražili da ispita zakonitost takvog postupanja i poslovanja Ekonomskog fakulteta.

Šego tvrdi da njegovu kolegicu pročelnicu Katedre za ekonomsku teoriju, koja također mora u mirovinu, nema ko adekvatno zamijeniti.

Prema njegovim riječima, u ljetnom semestru ove godine nije bilo nastave iz kolegija Matematička ekonomija i Matematičke metode za upravljanje financijskom imovinom, što su ih prije predavali on i mlada kolegica koja je otišla s Fakulteta zbog pritisaka i dekanove prijetnje pisanim upozorenjem. Predmet Financijska matematika, dodaje, neće se provoditi u zimskom semestru kao što je u planu i programu jer je nastavnica na porodiljnom dopustu, a on odlazi u mirovinu.

Iako nastava počinje 27. septembra, još nije poznato ko će studentima iz čak deset grupa držati vježbe iz matematike jer nema dovoljno predavača. U redu predavanja koji je usvojilo Vijeće uvedena je nova kategorija izvođača – nepoznato. Dekana to, kaže Šego, ne zabrinjava.

Određeni su termini i dvorane u kojima će se predavanja i vježbe održavati, ali nisu objavljena imena nastavnika. Umjesto 11 profesora i asistenata sad ih je na Katedri za matematiku samo osmero. Od toga su samo dva redovita profesora, a jedan od njih je taj koji se ogriješio o moralna i etička načela. Odluka da redovni profesori u trajnom zvanju koji još nemaju 70 godina moraju u penziju nije u skladu s procedurom.

 – Dekan nema ovlasti da odlučuje ko će ići u mirovinu. Takvu odluku na prijedlog odgovarajuće katedre donosi Fakultetsko vijeće koje je onda prosljeđuje Vijeću društveno-humanističkog područja koje donosi konačnu odluku. Dekan je samo jedan član Fakultetskog vijeća koje ima više od 70 članova. No Fakultetsko vijeće nije ni imalo mogućnost da se izjasni o zahtjevima katedri da profesori nastave raditi jer je odluku o penzionisanju profesora donio sam dekan, objašnjava Šego i naglašava kako još nije dobio nijednu povratnu informaciju od rektora zagrebačkog Sveučilišta.

 – Obrazloženje koje je dekan dao na Vijeću da se na taj način kadrovski pomlađuje Fakultet jednostavno ne drži vodu, jer valjda neko i mlade kolege treba uvesti u znanstveno-nastavni proces. Zvao sam rektora i zbog nekih drugih problema još u siječnju, ostavio svoje kontakte, ali mi se do danas nije javio, otkriva Šego i na kraju priznaje kako je malo kolega spremno otvoreno govoriti o nagomilanim problemima.

 – Mislim da bi se takvi problemi trebali rješavati unutar Fakulteta. Gdje ljudi rade, može doći do neslaganja, ali to treba rješavati unutar akademske zajednice, poručio nam je jedan od profesora s Ekonomskog fakulteta koji je potpisnik pisma rektoru.

Komentar o mogućim malverzacijama na online ispitima na koje upozoravaju profesori kao i na, po njihovom mišljenju, loše kadrovsko stanje na pojedinim katedrama ekipa portala Slobodna Dalmacija zatražila je i od dekana prof. dr. sc. Jurice Pavičića. Kratko je odgovorio pisano:

 – Mogu vas informirati da su odlazak u penziju neki naši profesori teško primili, no penzionisanje je sastavni dio karijere svakog od navedenih profesora. Sve je obavljeno u skladu s važećim propisima i u funkciji pomlađivanja Fakulteta otvaranjem mogućnosti za zapošljavanje mladih ljudi. Prema našem saznanju, ispiti koje navodite održani su korektno i u skladu s važećim epidemiološkim mjerama.

 


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!