On je inspiracija svojim studentima!

Po završetku srednje ekonomske škole iz grada Kaknja u Zenicu dolazi na studij ekonomije i tu pokazuje izuzetne mogućnosti te tri godine zaredom dobija Povelju dekana za najboljeg studenta Ekonomskog fakulteta. Uprava ovog fakulteta je spoznala njegov kvalitet i zapošljava ga kao asistenta na užoj naučnoj oblasti Ekonomska teorija i politika. Zbog čega je to Alem Merdić inspiracija za svoje studente i na koji način to uspijeva možete pročitati u nastavku.

Na samom početku potrebno je postaviti pitanje šta je to bilo presudno da se odlučite studirati ekonomiju i usavršavati se u toj oblasti?

Nakon završetka srednje ekonomske škole imao sam dilemu šta studirati, ekonomija ili mašinstvo. Obzirom da sam bio odličan učenik, smatrao sam da već imam dobru podlogu za studij ekonomije, ali je i u to vrijeme bila aktuelna priča o velikom broju ekonomista na biroima za zapošljavanje, što me je navelo na razmišljanje. Usto, studij mašinstva, u to vrijeme, nekako je bio atraktivniji, zbog lakšeg zaposlenja po završetku studija. Ipak, odlučio sam se za ekonomiju, da studiram ono što sam zavolio kroz srednju školu. Vjerovao sam da ako dam sve od sebe, budem natprosječno kvalitetan student, da će to neko prepoznati i da neće biti problema za zaposlenje. Tako je i bilo.

Menadžment Ekonomskog fakulteta, gdje ste diplomirali i na kojem danas obavljate poslove asistenta, prepoznao je Vaš trud i talenat, da li je to upravo ono što ste željeli i kakva su zapravo bila Vaša očekivanja tokom studiranja?

Obzirom da sam imao najbolji prosjek ocjena u generaciji, nekako je bilo logično očekivati angažman na fakultetu, što sam i želio, jer volim knjigu, volim fakultet. Ali, očekivanje je bilo, za početak, pronaći neki posao, jer u vrijeme diplomiranja nije bilo prostora za angažman na fakultetu. Po završetku studija dobio sam ponudu za posao u jednoj kompaniji u Sarajevu, počeo sam da radim i uporedo upisao drugi ciklus studija. Nakon toga, dobijam izbor u zvanje asistenta na Ekonomskom fakultetu u Zenici i stalni radni odnos, što je u konačnici i bio moj cilj. Mogu Vam reći da zaista uživam radeći ovaj posao.

Koliko je bilo teško postići tako izvanredne rezultate tokom studiranja i koliko Vam je bila važna podrška Vaše porodice, prijatelja i stipenditora?

Pa nimalo lahko. Da biste ostvarili natprosječne rezultate, potrebno je planirati, dobro se organizovati, u potpunosti posvetiti i, svakako, imati podršku najbližih, jer to zahtijeva puno odricanja.

Imao sam tu sreću da postanem stipendista Fondacije Hastor i uvijek volim to da naglasim. Pravu stvar rade ti ljudi. Meni je jako puno značila kako finansijska tako i moralna podrška Fondacije, s jedne strane, ali i volonterske aktivnosti koje provode stipendisti Fondacije, s obzirom da one omogućavaju da podijelite znanje naučeno tokom studija sa mlađim stipendistima, a direktno doprinose i vašem ličnom razvoju, s druge strane.

Da li ste zadovoljni sadašnjim stanjem obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini i kakve promjene biste Vi voljeli da vidite u tom području?

Ima jako puno profesora, bivših i sadašnjih rektora univerziteta, prorektora, dekana, koji mogu dati najbolji odgovor na ovo pitanje. Ja sam relativno kratko uključen u obrazovni sistem da bih mogao napraviti neku detaljnu analizu. Ali, evo iznijet ću svoje mišljenje i neka opažanja. Obrazovni sistem u BiH karakteriše ad hoc pristup rješavanju problema, neusklađenost obrazovnog sistema na nivou kantona u FBiH, neusklađenost između entiteta, a zatim na nivou BiH. Jedan od problema jeste i upisna politika na fakultetima, nema sistemskog pristupa, nema planiranja kadrova, nizak stepen usklađenosti studijskih programa sa potrebama tržišta rada, mali procenat izdvajanja za obrazovanje i istraživački rad u odnosu na GDP BiH itd.. Veliki izazov za održavanje minimalnog kvaliteta obrazovnog sistema u BiH jeste sve veći broj privatnih fakulteta, koji se osnivaju sa primarnim ciljem ostvarivanja profita nauštrb pada kvaliteta (čast izuzecima). Neki od najboljih svjetskih univerziteta su privatni univerziteti, tako da nije problem u privatnoj inicijativi, ukoliko će ona biti zdrava konkurencija kvalitetom obrazovanja, ali u BiH, u većini, to nije slučaj. Svi problemi obrazovnog sistema ne mogu stati u ovih nekoliko redova. To je tema koja zaslužuje posebnu pažnju, iskrenu volju donosilaca odluka, te angažman najboljih poznavaoca u ovoj oblasti, kako bi se izvršila reforma obrazovnog sistema koja će rezultirati unapređenjem kvaliteta obrazovanja u BiH.

Koliko je danas teško vršiti ulogu asistenta s obzirom da je sve manja zainteresiranost studenata za aktivno sudjelovanje u nastavi, i na koji način Vi gradite odnos sa studentima?

Mislim da je Vaše opažanje djelimično tačno. Mi imamo jako dobrih studenata, izvanrednih mladih ljudi, koji su itekako proaktivni, kako na predavanju, tako i u vannastavnim aktivnostima. Naravno, postoji i druga grupa manje aktivnih studenata, kojima je bitno samo da polože ispit. Na nama, predavačima, je da kroz interakciju na predavanju pokušamo aktivirati što je moguće veći broj studenata za aktivno učešće u nastavi. To jako puno zavisi od načina na koji se izvode predavanja i vježbe, ali i vrednovanja aktivnosti studenata (to je naš mentalitet, za sve što uradimo, tražimo adekvatnu mjerljivu nagradu).

Obzirom da su studenti na vježbama podijeljeni u manje grupe, to omogućava da ih kroz interaktivnu nastavu bolje upoznam, te da u skladu s tim i pripremam vježbe, kako bismo zajednički savladali predviđeno gradivo. Pokušavam sa studentima izgraditi takav odnos da ih što bolje upoznam, pa čak i pojedinačno uputim po neki savjet, s jedne strane, ali i da oni osjete da im budem na raspolaganju za svaki vid pomoći, s druge strane. To i jeste svrha. Koliko u tome uspijevam, oni neka cijene.

Vama kao osobi koja je svaki dan okruženima studentima i mladima, te ste i sami takvi, potrebno je postaviti pitanje šta imate poručiti za studente u Bosni i Hercegovini i čitatoce portala STUDOMAT.ba?

Prije ili poslije većina studenata će završiti započeti studij. Neka cilj ne bude samo diploma bez pokrića, jer odgovornost obrazovanih ljudi u BiH puno veća nego negdje drugo. Svakako, poruka za studente je i da iskoriste najbolje životno doba, studentsko, da se druže, zabavljaju i uživaju, jer nakon studija sve je manje vremena za takve stvari.

(Senadina Mehanović / STUDOMAT.ba)