Oko 700 maturanata prošle godine palo je prijemni ispit za medicinu

Ukoliko imate literature za pripremu prijemnog ispita za medicinski fakultet podijelite je sa budućim kolegama.


Foto: Envato
Foto: Envato

Jedan od fakulteta koji uz polaganje mature za upis provode i dodatno testiranje je Medicinski fakultet u Zagrebu (MEFZG). Kandidati za upis moraju proći prag na testu predznanja koji se sastoji od gradiva iz biologije, fizike i hemije.

Na taj je prijemni lani na ljetnom roku izašlo oko hiljadu kandidata, a položilo ga je tek – 247. Mi smo porazgovarali s dvije bivše maturantice, danas studentice Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kojima je to pošlo za rukom.

Nakon što napišu sve ispite mature, tačno 7. jula kandidati koji žele upisati studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu pisat će prijemni ispit za taj fakultet. U ovome trenutku prema podacima Središnjeg prijavnog ureda AZVO-a broj prijava na tom studiju je 1.202, ali mjesta je za samo 300 novih studenata.

Svi prijavljeni koji u konačnici odluče izaći na prijemni morat će pokazati znanje iz tri predmeta – biologije, fizike i hemije. Ta dodatna provjera čini najveći bodovni udio u ukupnom broju bodova na upisima, čak 600. Ispit ima i razredbeni prag – da bi prošli prijemni, kandidati moraju ostvariti najmanje 330 bodova (55%), a prag po svakom predmetu iznosi 40%, odnosno 16 tačno riješenih zadataka.

Treba dobro proučiti popis gradiva iz kataloga znanja

Taj minimalni prag na prošlogodišnjem ljetnom roku nije uspjelo zadovoljiti preko 700 pristupnika, konkretnije tek 247 maturanata položilo je prijemni i kvota po prvi puta nakon niza godina nije popunjena na ljetnom roku. Ekipa portala Srednja.hr razgovarala je sa dvije maturantice koje su među rijetkima koje su ga položile, otkrile su nam kako su se pripremale.

– Za prijemni sam se počela intenzivno pripremati negdje sredinom aprila, iako bi rekla da je to već malo prekasno ako se paralelno treba pratiti gradivo u školi. Od literature sam za biologiju koristila udžbenik iz prvog srednje gdje je obuhvaćeno gradivo iz stanice koje je i najzastupljenije na ispitu i nadodala stvari za ljudsko tijelo i genetiku iz skripti za maturu. Za hemiju sam koristila skriptu za maturu, a fiziku sam pokušala naučiti iz videa s online priprema. Ali najviše od sva tri predmeta naučila sam rješavajući skriptu za prijemni iz, mislim da je 2004. godine, koja obuhvaća oko 700 pitanja za svaki predmet i napravljena je na princip zaokruživanja kakav je i na prijemnom, priča studentica koja je željela ostati anonimna pa ćemo ju nazvati Ivana.

Na prošlogodišnjem ispitu, u području hemije, najzastupljenija je bila organska hemija.

– Stvarno je dobro treba shvatiti i naučiti i na kraju pogledati i ishode za sam prijemni, jer znam da su tamo napisani npr. tioli koje mnogi ne spominju u srednjim školama. Za formule iz fizike preporučujem da se zadaci rješavaju uz njih, a ne da ih se odmah napamet ‘buba’ i zatim sedam dana prije prijemnog ponavljati ih svaki dan kad ćes zapravo od toliko zadataka shvatiti da ih već znaš i sam, kaže Ivana.

Ishodi koje spominje popis je gradiva iz kataloga znanja koje se treba naučiti za ovaj prijemni, a koje je to možete provjeriti ovdje.

Samo je dio pitanja sličan onima na maturi

Prošlogodišnji pristupnici rješavali su pitanja višestrukog izbora, tzv. ‘pitanja na zaokruživanje’, s pet ponuđenih odgovora od kojih je jedan tačan.

– Bilo bi dobro vježbati iz priručnika za prijemni gdje su ispiti prošlih godina i iz te skripte s pitanjima iz 2004. Rekla bih da je 50% pitanja slično onima na maturi odnosno zahtijevaju malo povezivanja i relativno se ‘lako’ riješe, dok je druga polovica dosta složenija od pitanja na maturi i tu se traži više povezivanja i veća širina znanja nego na maturi, kaže Ivana.

Doima je i da su se na svakom predmetu pojavila dva do tri pitanja za koje maturanti nisu imali prilike čuti pa smatra da se na njih ne treba trošiti previše vremena, nego maturantima poručuje da se fokusiraju na lakše zadatke i tako prikupe bodove.

– Prošlogodišnji prijemni bio je težak, ali su se sav rad i trud na kraju isplatili. Uvijek je dobro imati malu dozu straha odnosno treme kako bi prije samog ispita dobili pozitivan adrenalin. Najbitnije je da se prije dolaska na sam prijemni ne prepadnete. Ako neko nakon ispita misli da je loše riješio, u što sam i ja sama bila uvjerena i prolila litre suza zbog toga, samo neka se sjeti prošle godine, kada je za upad dovoljno bilo samo proći prag. Znači nikad ne znate što se može dogoditi u vašu korist, ohrabruje ona maturante.

Lani je bilo puno pitanja iz organske hemije

Prošlogodišnji prijemni uspješno je položila i Antonela, koja je preko zimskih i proljetnih praznika pohađala privatno organizirane pripreme. Bile su online, ali kaže da su joj iznimno koristile.

– Slušala sam ta predavanja, zapisivala ono što nije pisalo u njihovoj skripti i rješavala zadatke iz skripte. Osim toga, profesorice iz škole su nam držale pripreme iz hemije i biologije, ali one su bile namijenjene maturi koja je drugačije zamišljena nego prijemni. Na prijemnom nema toliko zadataka problemskog tipa i svi su zadaci na biranje jednog od pet ponuđenih odgovora, ali isto ih treba razumjeti i za neke nije dovoljno samo naštrebati gradivo, dok su neki bas činjenični. Ponekad je, na primjer, dovoljno znati samo neku formulu iz fizike ili činjenicu iz biologije, ističe Antonela.

Smatra i da maturanti koji su pisali biologiju, hemiju i fiziku na maturi ne trebaju puno dodatne pripreme, ali samo ako su se dobro pripremili za maturu.

– Kao neke glavne razlike između mature i prijemnog navela bih da je na prijemnom puno veći naglasak na organsku hemiju, od biologije nije bilo gotovo ništa ili ništa gradiva drugog razreda, što je bilo veliko olakšanje i ne dobiju se formule niti iz fizike niti iz hemije, da se malo neutralizira olakšana biologija, ističe Antonela.

Eliminacijom do tačnih odgovora

Ne skriva da joj je prijemni bio poprilično težak, a razlog je dio ispita iz hemije, pa maturantima preporučuje da se fokusiraju na organsku hemiju.

– Ne znam koji izvor da za to preporučim pošto su neka pitanja s prijemnog obuhvaćala gradivo koje se uopće ne radi u srednjoj školi. Međutim, ne želim nikoga obeshrabriti, može se vidjeti iz mog primjera da je prijemni svejedno položiv, a koristila sam samo skriptu s privatnih priprema i čak nisam stigla baš kvalitetno ponoviti organsku hemiju do prijemnog, kaže Antonela.

Za kraj nam je otkrila da se aktivno i samostalno počela pripremati tek u maju, kada su joj završile obaveze u školi. No, pritom naglašava da baš i nije ogledni primjer po tom pitanju jer brzo uči i nije joj problem raditi pod pritiskom.

– Uz to, dosta dobro eliminiram pogrešne odgovore, što je za prijemni na MEF-u jako bitno, zaključuje Antonela.