Na današnji dan rođena je poljska fizičarka Marija Sklodovska, poznata kao Marija Kiri dvostruka dobitnica Nobelove nagrade

Bila je prva osoba koja je osvojila, ili podijelila dvije Nobelove nagrade. Jedna je od dvije osobe koja je dobila Nobelovu nagradu u dva različita područja i jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade.


Na današnji dan rođena je poljska fizičarka Marija Sklodovska, poznata kao Marija Kiri, dobitnica dvije Nobelove nagrade. Sa suprugom Pjerom Kirijem iz rude urana izdvojila je nove elemente radijum i polonijum, prenosi 6yka.com.

Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. sama je dobila Nobelovu nagradu za hemiju.

Poslije Pjerove smrti 1906. otkrila je radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri, jedna mjerna jedinica u fizici je nazvana “Kiri”.

Maria Skłodovska je rođena u Varšavi u Poljskoj, koja je tada bila dio Ruskog Carstva. Njene prve godine života bile su ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi učila.

PRVA ŽENA PREDAVAČ NA SORBONI

Nakon što je završila srednju školu, doživjela je živčani slom. Zbog njenog pola i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla upisati na fakultet i zato je morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposlijetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se u Pariz te je počela studirati hemiju i fiziku na Sorboni, gdje je kasnije postala prva žena – predavač.

Na Sorboni je upoznala i udala se za Pjeros Kirija, koji je tu takođe predavao. Zajedno su proučavali radioaktivne materijale, naročito uranij i uranijev smolinac, koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz njega. Godine 1898. donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac sadrži neku nepoznatu komponentu, radioaktivniju od urana.

Dana 26. decembra 1898. Marija je objavila postojanje nove tvari.

Nakon nekoliko godina neprekidnog rada i pročišćavanja nekoliko tona uranovog smolinca uspjeli su, naposlijetku, izolovati dva nova hemijska elementa. Prvog su nazvali polonij po Poljskoj, a drugog radij zbog njegovog jakog intenziteta radioaktivnosti.

Kao priznanje za njene zasluge za unaprijeđenje hemije otkrivanjem elemenata radija i polonija, izolacijom radija i proučavanjem osobina i spojeva tog osobitog elementa. (Obrazloženje Nobelove nagrade, 1911.)

Marija je napravila neobičan potez, naime, nije patentirala proces izolacije radija, i tako su ga naučna društva mogla neometano istraživati.

Bila je prva osoba koja je osvojila, ili podijelila dvije Nobelove nagrade. Jedna je od dvije osobe koja je dobila Nobelovu nagradu u dva različita područja (drugi je Linus Pauling) i jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade.

AFERA I SKANDAL

Nakon muževljeve smrti navodno je imala aferu s fizičarom Paulom Langevinom, oženjenim čovjekom koji je ostavio svoju ženu, što je rezultiralo novinskim skandalom, kojeg su izmislili i potaknuli Marijini akademski protvnici kako bi okaljali njen ugled.

Uprkos njenoj slavi cijenjene naučnice koja je radila za Francusku, stav javnosti naginjao je ksenofobiji – ona je bila strankinja iz nepoznatog područja (Poljska se još uvijek posmatrala kao geografsko područje pod vlašću ruskog cara), koje je bilo poznato po znatnoj jevrejskoj populaciji (Marija je bila ateist, odgajana kao katolik, no to izgleda, nije bilo važno).

Francuska je u to vrijeme još uvijek osjećala posljedice afere Dreyfus, tako da je efekt skadala na javnost bio još uočljiviji. Kao čudna podudarnost pojavljuje se činjenica da je unuk Paula Langevina oženio unuku Marije Kiri.

RAZOČARENJE U LJEKARE

Tokom Prvog svjetskog rata zagovarala je upotrebu mobilne radiografije u liječenju ranjenih vojnika. Odmah nakon početka rata unovčila je svoju i muževu zlatnu medalju Nobelove nagrade za ratne napore. Godine 1921. putovala je SAD-om, gdje je bila trijumfalno dočekana. Tu je željela prikupiti sredstva za istraživnje radija. U svojim kasnijim godinama, bila je razočarana velikim brojem ljekara i proizvođača kozmetike koji su koristili radioaktivne materijale bez opreza.

Marija Kiri je umrla 1934. godine u lječilištu Sallanches pored Passyja. Uzrok smrti bila je leukemija, najvjerojatnije uzrokovana prevelikim izlaganjem radijaciji tokom višegodišnjeg istraživanja.

Godinu dana nakon njene smrti, njena starija kćer, Irena Žolio-Kiri, osvojila je Nobelovu nagradu za hemiju.

Pepeo Marije Kiri i njezinog supruga je 1995. godine premješten u pariški Panteon.

(STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.
X