Motivacija za učenje u karanteni: Šta o tome misli psihologinja iz Sarajeva

Da biste postigli zavidnu karijeru potrebno je dosta teškog rada i zalaganja. Mi smo porazgovarali o aktualnim temama sa ženom koja se uspjela ostvariti na svim poljima i dati primjer društvu. Dženeta Sarajlić je zamjenica direktora u sarajevskoj gimnaziji, izvrstan psiholog, te donedavno profesorica psihologije. Poznata je, osim po neprocjenjivom znanju i vještinama, i po mnogim projektima i aktivnostima koje realizira sa sarajevskim mladim ljudima. Među njima, a i učenicima glasi za brižnu osobu bez premca u svom poslu.

Za naš portal iznijela je mišljenja i savjete o motivaciji, učenju i brizi za sebe među mladima, koje možete pročitati u nastavku.

Razgovarala: Ajla Bašić, STUDOMAT.ba

Kako je svaki čovjek društveno biće, zoon politikon, svjesni smo da društvena izolacija djeluje na čovjekovo stanje uma. Možete li nam ukratko reći svoje mišljenje, smatranja i uvjerenja o tome?

– Mi smo prije svega društvena bića, tako da je neminovno da će socijalna izolacija djelovati na čovjekovo psihološko stanje. Može se reći da je u ovoj situaciji na neki način narušeno zadovoljavanje temeljnih psiholoških potreba kao što su potreba za sigurnošću kao i potreba za pripadanjem. Dakle, ukoliko nisu zadovoljene potreba za stalnošću, redom i predvidljivošću događaja u bližoj ili daljoj budućnosti, strah i zabrinutost su sasvim normalne reakcije koje se mogu javiti. Pored toga, kod nekih osoba povećan je rizik za razvoj anksioznosti i depresivnih stanja.

Mladi su, možemo reći, ti koji su najviše navikli na međusobnu socijalnu interakciju i angažiranost. Da li odvajanje od svakodnevnih navika i društva ostavlja utjecaj na njih? Kakav?

– U periodu adolescencije jako je izražena potreba za društvom tako da odnosi i druženje s vršnjacima i prijateljima postaju učestaliji i veoma značajni za razvoj mladog čovjeka. Na ovom uzrastu mladi ljudi se više međusobno druže nego s odraslima, a težnja za bliskošću i druženje s vršnjacima utiče na formiranje identiteta i razvoj socijalnih vještina. Današnja generacija adolescenata sve više vremena provodi u digitalnom okruženju, koristeći različite društvene mreže kao mjesto za druženje i komunikaciju s vršnjacima i na taj način mladi djelomično zadovoljavaju svoje društvene potrebe. Da se ova ista situacija desila u periodu kada je tehnologija bila daleko ispod ovog stepena razvoja, vjerojatno bi ostavila mnogo teže psihološke posljedice na mlade ljude.

Obrazovni sistem nije prekinuo svoj rad, samo je premješten iz učionice na online nastavu. Je li se time smanjila i kvaliteta rada učenika i studenata?

– Prilagođavanje novonastaloj situaciji rezultiralo je između ostaloga, i uvođenje učenja na daljinu korištenjem informacijsko-komunikacijske digitalne tehnologije. Iako su mnogi učenici i studenti imali određena iskustva u ovom vidu nastave, ipak trebalo je proći određeno vrijeme kako bi se prilagodili novoj situaciji. Izvođenje procesa poučavanja u online okruženju zahtjeva dodatnu edukaciju nastavnika tj. stjecanje znanja i vještine potrebnih za kvalitetno odvijanje ovog vida nastave. Dakle, zasigurno nismo bili u potpunosti spremni da odmah odgovorimo na sve zahtjeve koji su bili pred nama, ali smo pokazali spremnost prihvaćanja novih izazova. Što se tiče kvalitete rada učenika i studenata, obzirom da na to utiču mnogobrojni faktori, ne smijemo generalizirati i iznositi pozitivne ili negativne tvrdnje. Mislim da je trenutno najveći problem upravo vrednovanje učeničkih postignuća odnosno donošenja procjena o rezultatima i kvaliteti učenja.

Je li teže pronaći motivaciju, te hoće li posljedice biti vidljive u rezultatima? Ili je ipak moguć i pozitivan utjecaj ove situacije, na to?

– Motivacija je jedna od ključnih komponenti koja utječe na ishode učenja. Poteškoće s koncentracijom i nedostatak motivacije, ovise od mnogo drugih faktora, a trenutna situacija može biti jedan od njih. Dakle, ukoliko učenici ili studenti nemaju zadovoljene neke temeljne potrebe, to se može negativno odraziti na njihovu motivaciju. Međutim, bez obzira na način na koji se realizuje odgojno-obrazovni rad, učenici i studenti se međusobno razlikuju i pokazuju različite razine i oblike motiviranosti. Kada govorimo o općoj motivaciji za učenje, mislimo na trajnu dispoziciju koja se očituje kao težnja za usvajanjem znanja i vještina u različitim situacijama učenja. Oni studenti i učenici koji su i ranije pokazivali visok stepen unutrašnje motivacije, vjerovatno će ovu situaciju koristiti u pozitivnom smjeru prihvatajući i postavljajući nove izazove. S druge strane, poteškoće mogu imati upravo učenici i studenti koji ranije nisu pokazivali visoku motivaciju za rad, te ovu situaciju mogu vidjeti kao « opravdan razlog » zbog kojeg se ne mogu posvetiti svojim radnim obavezama i zadacima.

Postoje li određeni načini da poboljšamo ili podignemo na najviši nivo svoju produktivnost?

– Postoji mnogo načina pomoću kojih možete povećati svoju produktivnost, a ključ je u dobrom planiranju svakodnevnih aktivnosti. Jedan od načina koji je vrlo jednostavan, a može povećati vašu motivaciju za postignućem sastoji se u tome da:

• Napišete svoje zadatke, aktivnosti i termine;
• Procijenite vremensko trajanje svake od aktivnosti;
• Odlučite o prioritetima, zadatke razvrstajte na osnovu hitnosti i važnosti;
• Budite dosljedni!

Koja bi na kraju bila Vaša poruka svima?

– Na neke stvari ne možemo uticati, ali zato možemo uticati na način na koji se nosimo sa situacijom. Zbog toga ostanite kući i budite optimistični! Iskoristite ovu situaciju da radite ono što volite, da se bavite kreativnim stvarima i budite fizički aktivni.