Kako prevazići psihičke probleme koji mogu da nastanu kao posljedica studiranja

Bilo da ste na početnim godinama studija, ili već pred završetak, velika je vjerovatnoća da ste se susreli sa nekim od psihičkih problema izazvanih studiranjem, piše najstudent.com.

U ovom tekstu ukazujemo vam na najčešće psihičke probleme koji mogu da se jave kao posljedica studiranja, kao i načine da se izborite sa njima.

Stres i anksioznost

Stres je najzastupljeniji nusproizvod studiranja i jedan od najopasnijih faktora koji dugoročno utiču na poremećaje zdravlja kod mladih. Stres podrazumijeva osjećaj zarobljenosti i preplavljenosti problemima sa kojima se suočavamo. Kada je vezan za fakultet, može da se javi kao posljedica napornih predavanja i vježbi, brojnih obaveza, brige zbog nekog ispita, cjelodnevnih učenja, nespavanja, straha od profesora, pritisaka zbog nedostatka vremena, vrtenjem svih mogućih scenarija nečega što te čeka u ispitnom roku, jurenja za uslovom za narednu godinu, uslovom za budžet i sl. Ako te zanima kako da prepoznaš stres, pročitaj ovaj članak.

Sa druge strane, anksioznost predstavlja prirodni odgovor tijela na stres i podrazumijeva osjećaj strepnje zbog nečega što treba da se desi.

Kako da se izboriš sa stresom i anksioznošću:

1. Ako imaš naporne vježbe i predavanja, izdvoji malo vremena, makar i pola sata, za nešto u čemu uživaš i što te ispunjava i što će ti napuniti baterije prije ili poslije ovakvog dana.
2. Ukoliko se iz bilo kog razloga brineš oko nekog ispita ili ne spavaš zbog fakulteta, treba da znaš da nijedan ispit nije vrijedan toga da se razboliš. Ne kaže se džabe “život je jedan, rokova je šest”.
3. Razmisli o svojim prioritetima i zapitaj se kako da sljedeći put izbjegneš ovakve situacije.
4. Ako primijetiš posljedice stresa zbog cjelodnevnih učenja, vrijeme je da preispitaš efikasnost svog učenja i da bolje organizuješ vrijeme koje imaš na raspolaganju. Često se dešava da “učimo” po cijeli dan, a da od toga zapravo imamo samo par efektivnih sati u okviru kojih naučimo većinu gradiva toga dana. Problem ti može riješiti i isključivanje telefona ili brisanje aplikacija društvenih mreža u periodima kada treba intenzivno da učiš.
5. Ako je stres izazvan činjenicom da sve ostavljaš za zadnji čas, pozabavi se organizacijom svog vremena i kreni da učiš mnogo ranije nego što je potrebno, kako bi bio siguran da ćeš do početka kolokvijuma ili ispitnog roka već sve imati spremljeno.
6. Ukoliko u glavi vrtiš sve moguće scenarije i ishode nekog događaja u ispitnom roku, zastani i udahni duboko. Nemoj da gubiš vrijeme na ovakva razmišljanja, već se fokusiraj na učenje, i odvoji sebi i više vremena nego što misliš da će ti biti dovoljno da spremiš ispit.
7. Ukoliko imaš profesora koji je strah i trepet na nekom predmetu, treba da znaš da su svi profesori ljudi, i da neki od njih ne umiju najbolje da se nose sa svojim privatnim problemima i frustracijama na poslu.
8. Mali trik: Ako te bojazan od nekog zastrašujućeg profesora parališe i prouzrokuje ti veliki stres, zamisli tu osobu u nekoj situaciji koja bi ti izazvala sažaljenje. Ovo će ti olakšati da datog profesora ne gledaš kao babarogu već kao nekoga kod koga možeš da položiš ispit kada ga dobro spremiš.

Poremećaji ishrane

Nije rijetkost da studentski život posljedično izazove promjene u tjelesnoj težini. Bilo da je vaš odgovor na stres i obaveze manjak obroka ili neprekidno jedenje, lako vam se može desiti da dobijete neki poremećaj ishrane. Najčešći poremećaji ishrane direktno vezani za studiranje jesu emocijalno jedenje i prejedanje. Ma koliko naivno nekome možda djelovali, ovo su ozbiljni zdravstveni problemi i potrebno ih je izbjeći po svaku cijenu. Kako?

Tako što ćeš se truditi da tvoja reakcija na ispit, na učenje, na nespavanje ili na brigu i stres ne bude otvaranje frižidera ili konzumacija šećera “na kutlaču”, već svijest o onome što osjećaš i proživljavaš, kao i razumijevanje da hrana nije dobra utjeha ili odgovor na tvoje probleme.

Depresija

Ukoliko se na vrijeme ne izboriš sa nekim od prethodno navedenih poremećaja, možeš da zapadneš u depresiju. Ako uhvatiš sebe sa simptomima ovog psihičkog poremećaja, neophodno je da što prije shvatiš da ti je potrebna pomoć. Većina ljudi ne može samostalno da se izbori sa depresijom i može da se nađe u stanju iz koga mjesecima ili godinama ne izlazi, i koje utiče na njihov cjelokupan život. Zbog toga, što prije razgovaraj sa nekim prijateljem, članom porodice ili stručnim licem i pronađi način da ozdraviš od ove bolesti.

Piši nam u komentarima trikove koji su tebi pomogli da prevaziđeš neki od pomenutih poremećaja za vrijeme studiranja.