Iznenađenje u kafeteriji: Studenti servirali jela starih Rimljana

Nedavno su studentski klub u Zadru preplavili rimski vojnici, njihova hrana i - aktuelni studenti.


Foto: Moj Faks
Foto: Moj Faks

Mnogo fakulteta ima vrlo zanimljive predmete na kojima se uči o teorija o vrlo zanimljivim stvarima, a posebnu vrijednost dobivaju ako još studenti svoj teorijski dio mogu pretočiti u praksu.

I dok se većina studenata na velikom broju fakulteta žali kako ima vrlo malo prakse ili je uopšte nema, ponekad se studenti potrude kako bi svoja teorijska znanja podijelili s drugima u obliku praktične nastave.

Stari Rim i stara Grčka bila su mjesta velikih društvenih promjena, demokracije, hedonizma i ratovanja. Kako bi se današnjim mladima približio njihov način života, studenti i učenici iz Zadra udružili su snage s profesorima kako bi svojim kolegama objasnili i pokazali kako se živjelo i jelo u starom Rimu i staroj Grčkoj. Pritom, svi sudionici su imali priliku probati jela koja su se tada spremala, prenosi Moj Faks.

Udruga studenata historije ISHA Zadar i Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar organizirali su u Studentskom klubu “Božo Lerotić” radionicu “Kulinarstvo antičke Grčke i Rima”, na kojoj su studenti i učenici mogli naučiti kako je izgledao svakodnevni život Rimljana i Grka, kako se i šta kuhalo, kako se živjelo, kada se spavalo i slično.

Foto: screenshot via Facebook@Sveučilište u Zadru

Radionica je proizišla iz kolegija “Društva antičke Grčke i Rima”, nakon čega su studenti iz ove udruge željeli naučeno znanje prikazati u stvarnosti.

Uvodni dio radionice bio je namijenjen predavanjima kako bi se stvorio kontekst življenja i shvaćanja života, a potom su svi imali priliku probati i pripravljene delicije koje su se spremale u vrijeme starog Rima i Grčke.

Rimljani nisu vodili računa o poimanju vremena

U današnje je vrijeme postalo normalno raditi prekovremeno, miješanje poslovnog vremena u privatno, manje odmora, manje privatnog vremena… Zbog ovakvog načina života ljudski organizam i zdravlje vrlo često pate, a da to dovodi do teških zdravstvenih problema, znali su još i stari Rimljani. Iako su jedan period krivo računali vrijeme, znali su kako se vrijeme rada i privatno vrijeme ne bi smjeli miješati.

Rimljani su imali specifično poimanje vremena, o kojemu nisu puno vodili računa. Kada su iz ratovanja donijeli sunčanik godinama su krivo mjerili vrijeme, jer je on bio kalibriran na sicilijansko podneblje. Nakon što su napokon 164. godine postavili sat kalibriran za rimsko vrijeme, satovi su postajali sve kompleksniji, pa čak i statusni simboli. Ipak, znali su da postoji vrijeme za rad i vrijeme za odmor te su tvrdili, ako se to dvoje pomiješa da čovjek pati od nesanice, bolesti i na kraju umre, prezentirala je docentica Serventi na radionici.

Foto: screenshot via Facebook@Sveučilište u Zadru

Pereš ruke i noge prije jela jer je to iskazivanje časti bogovima

Osim što je pranje ruku prije jela normalna higijenska navika, Rimljani su to gledali kao način za iskazivanje čašćenja bogova.

Prof. dr. sc. Anamarija Kurilić govorila kako su stari iskazivali čašćenje bogovima prije jela.

Kada bi priređivali večere ili gozbe svi uzvanici po dolasku bi morali oprati ruke i noge kako bi na objed stigli pročišćeni, kazala je.

Slijedilo je obilno blagovanje nakon kojega bi žene napustile gozbu, a muškarci bi nakon kraće stanke nastavili s pijankom. U tom prijelazu između prehrane i pijenja prinijele bi se žrtve božanstvima, nešto bi im se ponudilo za hranu, nešto bi se i zapalilo, sve kako bi ostatak večere dobro prošao, podučava prof. Kurilić.

Mag. Surać dao je historijsku perspektivu o robovima, njihovoj ishrani, pripremanju i serviranju hrane, dok su studentice Miše i Genda iznijele brojne historijske zanimljivosti o antičkom kulinarstvu i rimskom stolnom posuđu.

Ovakvih recepata nema u menzama

Nakon predavanja studenti su s nestrpljenjem krenuli u isprobavanje slastica. Na stolu kojega su pripremili učenici Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole, predvođeni mentorima Renatom Kraljevom i Mirkom Poljakom, našlo se svega: začinjenih dagnji (in mitulis), pečene teletine na antički način (vitellina fricta), sufli od malih riba (patina de pisciculis), Isicia omentata i kuhanih jaja s umakom od kikirikija, pečene piletine, slatkih loptica s mendulama…

Foto: screenshot via Facebook@Sveučilište u Zadru

Tadašnje namirnice danas su zaista zaboravljene, posebice začinsko bilje kojega je danas teško naći, pa ga nema ni u restoranima i domaćinstvima. Spremali su domaće, ali i egzotične životinje, jela na bazi žitarica, s ječmom, slanutkom, datuljama, sve je bilo nekako slatko-slano. Naravno, dosta su koristili i pinjole, koje su jako poznate kod nas, ali ih ne koristimo dovoljno, rekao je chef Renato Kraljev.

Foto: screenshot via Facebook@Sveučilište u Zadru

Revolucija hedonizma

U Starom Rimu dogodila se velika revolucija hedonizma. Poznato je da su obrok počinjali jajima, završavali jabukom, a između toga “nema čega nije bilo”.

Učenica Michelle Vukinović objasnila je kako su ljudi u antici koristili dosta začina, a najpopularniji je bio garum, koji se stavljao i na slatka i slana jela. Radio se od usitnjenih srdela, koje su fermentirale na suncu i na kraju pretvorene u pastu.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!