Elektronska knjiga izgubila bitku sa printanom

Posustajanje elektronskog izdavaštva na Zapadu nije uznemirilo regiju u kojoj je prodaja e-knjiga minorna i zanemarljiva.


Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Sve prognoze koje su govorile kako će printana knjiga nestati, pokazale su se kao netačne, a u posljednjih pet godina prodaja elektronskih knjiga je u stalnom opadanju. Taj trend najočigledniji je u razvijenim zemljama Zapada, gdje je elektronsko izdavaštvo najrazvijenije i gdje je većina velikih izdavačkih kuća pravila ozbiljne planove o gašenju sektora objavljivanja printanih knjiga.

Advertisements

Ali, relativno slaba zainteresovanost za nabavkom elektronskih čitača i tableta, posljednjih godina, i neobjašnjivi porast prodaje printanih izdanja povratili su vjeru u vrijednost knjige kao fizičkog predmeta.

Nema platformi za jezike regije

Hrvatska je zemlja koja je mnogo polagala u razvoj elektronskog izdavaštva, ali entuzijazam poslovnih ljudi nikada nije pratila velika zainteresovanost čitalačke publike. Razloga zbog kojih je u Hrvatskoj udio elektronskih knjiga u ukupnoj masi novoštampanih naslova ispod jednog postotka je mnogo, kaže Seid Serdarević, vlasnik izdavačke kuće Fraktura, ali, dodaje, osnovni je što većina velikih svjetskih provajdera ne podržava prodaju elektronskih knjiga na hrvatskom i jezicima regije.

– Na Kindleu, na legalan način, ni jedan izdavač iz istočnoeuropskih jezika nije podržan kao platforma za čitanje. To su srpski, hrvatski, bosanski, mađarski, bugarski, rumunjski, znači jezici iz svih zemalja šire regije i jezici na kojima se piše kvalitetna književnost, ističe Serdarević.

Na prostorima nastalim raspadom Jugoslavije veliki problem u razvoju elektronskog izdavaštva predstavlja rasprostranjena piraterija. Ogroman broj naslova se nađe na internetu u formi PDF–a, ili nekom drugom jednostavnom obliku za manipuliranje, kaže Serdarević, i ta ilegalna distribucija knjiga na internetu predstavlja veliki problem za ozbiljno planiranje razvoja elektronskog izdavaštva.

Kada komentariše stanje u elektronskom izdavanju knjiga, kaže da je sretan što je, od samog početka rada svoje izdavačke kuće, poslovnu strategiju zasnovao na objavljivanju printanih izdanja.

Bez planova o razvoju elektronskog izdavaštva

Direktor izdavačke kuće Šahinpašić iz Sarajeva Ajdin Šahinpašić kaže da je u posljednjih nekoliko godina njegova kuća izdala desetak elektronskih naslova, priznajući kako su prodajni rezultati bili i više nego skromni. Jedan od razloga slabe prodaje je činjenica da bh. izdavači nemaju otvorenog i slobodnog pristupa tržištu elektronskih knjiga i da se sva prodaja radi preko posrednika. To ne bi bio nikakav problem da su posrednici kompanije u pravom smislu riječi, kaže Šahinpašić, za kojeg nema nikakve dileme da je elektronsko izdavaštvo u BiH prepušteno amaterima.

Ipak, i on je mišljenja kako je glavni razlog zbog slabe zastupljenosti elektronskih knjiga u izdavačkim portofolijima bh. Izdavača nepostojanje platforme koja će se baviti distribucijom tih knjiga na tržištu.

– Velike svjetske kompanije koje se bave distribucijom elektronskih knjiga, Amazon i Kindle, nemaju filijale i nemaju podršku u zemljama jugoistočne Europe. Osim toga, čitači koji su u opticaju u BiH su namijenjeni za engleski jezik, što je veliki nedostatak, jer nas izdavače odmah onemogućuje da objavljujemo elektronske knjige na jezicima kojima se koriste naši autori, dodaje.

Iako respektabilan regionalni izdavač, koji većinu naslova cipuje (pravno i autorski registruje) u BiH i Hrvatskoj, a knjige distribuira u Srbiji i Crnoj Gori, Šahinpašić ističe kako je njegova poslovna strategija bazirana isključivo na objavljivanju printanih izdanja.

Advertisements

– Ja sigurno naredne dvije godine elektronsko izdavaštvo neću imati u fokusu, jer ne vidim mogućnost i potencijal za plasman elektronske knjige u obimu koji bi opravdao ulaganje. A ulaganje u izradu elektronske knjige, koja će zadovoljiti sve standarde kako bi se prodavala, recimo, na Amazonu, su izuzetno velika, decidan je Šahinpašić.

Samo fizički opipljive stvari

– Naši trendovi u izdavaštvu su se pokazali kao futuristički, pomalo slavobitno, pojašnjava direktor Izdavačkog preduzeća Booka Ivan Bevc. Prije deceniju elektronsko izdavaštvo je doživjelo bum i svi analitičari su predviđali skori kraj ere štampane knjige. Ali, kako vidimo, taj entuzijazam je splasnuo, elektronska knjiga nije osvojila tržište, a prodaja printanih izdanja neprekidno raste.

Kaže kako u Srbiji elektronska knjiga, iz mnogo razloga, nikada nije zaživjela kao prihvatljiva i rasprostranjena forma, a kao objašnjenje takvog stava navodi mentalitet podneblja koji je još uvijek nepovjerljiv prema stvarima koje nisu fizički opipljive.

– U dogledno vrijeme taj posao u Srbiji neće imati uspjeha, jer naši ljudi nisu spremni platiti nešto što nema fizičku formu. Kod nas je skidanje filmova, muzike, a onda i knjiga, u svijesti naših ljudi dakle, sasvim normalna stvar i sve što dolazi sa interneta za njih mora biti besplatno, dodaje.

Takav odnos prema knjizi, po njegovom mišljenju, je dobar i ispravan, a naročito za pisce i druge originalne autore, koji kod izdavanja printanih knjiga, ipak, uspijevaju zadržati kontrolu nad autorskim pravima. Budućnost elektronske knjige vidi u njenom užem profiliranju i strategijskom odabiru ciljane publike. Jasan je, kada kaže, da budućnost elektronskog izdavaštva vidi u izdavanju popularne i lako čitljive literature.

– Elektronska knjiga može zamijeniti samo šund literaturu, onu najpopularniju belatristiku, koja se sada štampa na najjeftinijem papiru i služi, doslovce, za jednokratnu upotrebu. Visoku literaturu, koja se štampa na izdržljivijem papiru i ima bogatu likovnu opremu, elektronska knjiga nikada neće istisnuti, dodaje Bevc.

Emotivna veza

Još jednu stvar ističe kao izuzetno važnu u borbi elektronske sa printanom knjigom – to su osjećaji i emocije čitalaca i potencijalnih kupaca, koji prema knjizi, gotovo u pravilu, razvijaju mnogo prisniji odnos nego prema drugim kupljenim predmetima. Ta sentimentalna vrijednost, koju printane knjige često razvijaju kod svojih posjednika, jedan je od razloga zbog kojega će preživjeti sve izazove i nedaće.

– Knjiga je za naše ljude fizički objekat. Knjiga je vrijedan poklon na koji možete napisati posvetu, knjiga je uspomena koja vas vraća u neko ljepše i sretnije vrijeme. Ona je podsjetnik na stvari koje ste možda zaboravili, ili ljude koje ste izgubili. Takav odnos sa elektronskom knjigom nikada ne možete imati.

(Jasmin Agić, Al Jazeera Balkans)