Ljudi koji su 2001. godine diplomirali na njemačkim univerzitetima danas u prosjeku imaju 37 godina i skoro svi su zaposleni. Dakle, nova studija pokazuje da u Njemačkoj diploma nije samo parče papira, navodi Deutsche Welle.

Kod nas postoji šala da univerzitetska diploma služi samo da bi majka svršenog studenta pustila suzu i bila sretna. Jer procenti nezaposlenih među visokoobrazovanima jasno ukazuju da ni diploma ni znanje nisu garant za radno mjesto. Ali, na ovom primjeru, Njemačka je potvrdila sve pozitivne stereotipe – tamo diploma fakulteta zaista nešto znači. Studija koju prenosi “Sueddeutsche Zeitung” otkriva da je nezaposlenost među akademskim građanima gotovo statistička greška – tek jedan posto.

Institut HIS (koji se bavi visokim školstvom) je razgovarao sa 5.000 ljudi koji su bili apsolventi 2001. godine. Devet od deset ispitanika aktivno je na tržištu rada, dok ostatak ne želi da radi (sebe su označili kao domaćice ili domaćine) ili se i dalje obrazuje. Oni koji su tražili posao, uglavnom su ga i našli (99 posto) i ne samo to – čak 41 posto njih danas su na rukovodećim pozicijama u svojim firmama. Samo tri posto ima posao koji ne odgovara diplomi – stereotip o sociolozima i lingvistima koji su prinuđeni da voze taksi ne opstaje u Njemačkoj.

– Uprkos ekonomskoj krizi koja se desila u međuvremenu, dugoročno su šanse za visokoobrazovane građane veoma dobre, kaže Kolja Bridis koji je rukovodio istraživanjem. Te “dobre šanse” očitavaju se iz drugih podataka: iako se trenutna rekordna zaposlenost u Njemačkoj ostvaruje i kroz kratke, nesigurne ugovore, kod diplomaca su čak tri četvrtine našle stabilno radno mjesto sa ugovorom na neodređeno vrijeme. Ti ljudi u prosjeku zarađuju 63.000 eura godišnje (bruto), dok je prosječna plata u zemlji oko 36.000 eura.

Biologija najmanje sigurna

Studija otkriva i neke mane – kada na dodjeli diploma uvis polete tradicionalne kape, to još nije cijeli posao. Naime, samo trećina visokoobrazovanih je odmah nakon studija našla radno mjesto kojim je bila zadovoljna. Ostali su morali da prođu kroz lavirint prakse, volontiranja, kratkoročnih ugovora. Takođe, oko 12 posto ljudi nije imalo radno mjesto koje ih “čeka”, ali već nakon godinu dana od diplomiranja, svega dva posto je i dalje bilo bez posla.

– Niko nije imun na faze nesigurnosti. Po pravilu se benefiti obrazovanja ne pokažu baš odmah, kaže Bridis. U nekim branšama su rizici veći. Bez posla je četiri posto ljudi sa diplomom društvenih nauka, šest posto veterinara i čak sedam posto biologa.

Studija nije zaobišla ni veliku njemačku boljku – bijelu kugu. Broj stanovnika Njemačke posljednjih decenija održava se zahvaljujući migraciji, a ne razvijanju porodice i to je potvrdilo i ovo istraživanje. Očekivano, u prve tri godine nakon studija rijetko ko zasniva porodicu, a poslije procenat raste. Ali prosječna starost ispitanika koji su svi diplomirali 2001. godine danas je 37 godina – uprkos tome, čak 40 posto nema djecu. Među ženama koje još nisu postale majke, većina to ni danas ne želi.

(dw.de)

Prethodni članakStipendije Heinrich Boll fondacije
Naredni članakŠta domaći pisci preporučuju za čitanje

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.