Docent na PMF-u: Zabrinut sam i razočaran znanjem đaka iz srednje škole

Bh. đaci znatno zaostaju u funkcionalnom znanju u odnosu na svoje vršnjake u regiji i ostatku Evrope


Benjamin Fetić je doc. dr. na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu. U intervjuu za Klix.ba je govorio o obrazovanju u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na visoko obrazovanje.

Ovaj Dobojlija po rođenju se i sam školovao na PMF-u, gdje je diplomirao i magistrirao fiziku. Do sada je isključivo radio kao prosvjetni radnik.

Od 2008. do 2011. godine bio je profesor fizike u Prvoj gimnaziji u Sarajevu, u sljedeće četiri godine je radio kao asistent na PMF-u za oblast Teorijska fizika, a od 2015. je viši asistent za navedenu oblast.

Fetić je govorio o (ne)zainteresovanosti djece i mladih za naučni rad, posebno u oblastima fizike, matematike i hemije. Komentarisao je činjenicu da je mnogo đaka funkcionalno nepismeno i to što Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još nije dalo saglasnost da zemlja učestvuje na sljedećem PISA istraživanju.

Tema razgovora su bili i kvalitet i kvantitet znanja koje studenti imaju po upisivanju PMF-a – kakvo je i koliko je bilo ranije, a kakvo je i koliko sada.

Fetić se osvrnuo i na rad novoformiranog Ministarstva visokog obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo te na najavljeno donošenje novog zakona o visokom obrazovanju u ovom kantonu.

Obrazložio je zašto bi bilo važno kupiti superkompjuter, kakva su njegova iskustva s online nastavom i šta će dobiti oni koji upišu fakultet na kojem radi.

Intervju prenosimo u cjelosti.

Dojam je da su djeca i mladi u Bosni i Hercegovini sve manje zainteresovani za naučni rad, posebno za nauke poput fizike, matematike i hemije. Da li je to i vaš dojam? Ako jeste, gdje uočavate razloge za to?

– Opća klima i okolnosti koje dominiraju u našem društvu utječu na svijest i ponašanje svih nas, pa tako i među našom mlađom populacijom. Slažem se s vašim mišljenjem da je dojam takav da se kod naših učenika gubi volja prema učenju, marljivom i poštenom radu. Svi mi moramo raditi na unapređenju općeg ambijenta u kojem će se prije svega vrednovati znanje, čestitost, poštenje i rad.

Posljednja relevantna međunarodna istraživanja, PISA (Programme for International Student Assessment) i TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) su pokazala da bosanskohercegovački đaci znatno zaostaju u funkcionalnom znanju u odnosu na svoje vršnjake u regiji i ostatku Evrope. PISA-om je utvrđeno da je svaki drugi 15-godišnjak funkcionalno nepismen. Zašto je to tako?

Prvo TIMSS testiranje učenika u Bosni i Hercegovini je bilo još 2007. godine i rezultati su tada pokazali da naši učenici imaju ispodprosječno znanje iz matematike i prirodnih nauka. Tada je bila prava prilika da se napravi sveobuhvatna reforma obrazovnog sistema koja bi ove nedostatke u budućnosti otklonila.

Nažalost, na tom polju nije skoro pa ništa urađeno, tako da je PISA testiranje iz 2018. godine, pa i TIMSS testiranje iz 2019. godine, samo potvrdilo ono što uglavnom svi znamo. Kad-tad morat ćemo se ovom problematikom ozbiljnije pozabaviti, jer vrijeme leti i nemamo mnogo prilika da popravimo ovakvo stanje.

Kako komentarišete to da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još nije dalo saglasnost da Bosna i Hercegovina učestvuje već na sljedećem PISA istraživanju, koje bi trebalo biti ove godine?

 – Ne mogu se sjetiti nijednog objektivnog razloga zašto ne bismo nekoj vanjskoj organizaciji dali saglasnost da izvrši testiranje naših učenika. Ako smo sigurni da je naše obrazovanje kvalitetno, onda nema razloga da ne dozvolimo vanjskim posmatračima da nas ocijene, zar ne?

Kao neko ko godinama učestvuje u organizaciji takmičenja iz fizike, kao i pripremanju naših učenika za međunarodna takmičenja, moram reći da tek kada se uporedimo s učenicima iz drugih država možemo napraviti objektivnu procjenu o stanju našeg obrazovnog sistema. To je upravo jedan od ciljeva međunarodnih olimpijada znanja, kao što su međunarodne olimpijade iz fizike i matematike.

S kakvim znanjem dolaze bivši srednjoškolci kada upišu, evo konkretno PMF? Da li je ono bolje ili lošije u odnosu na vrijeme kada ste vi bili student?

– Imam priliku da predajem većem broju studenata na prvoj godini na različitim studijskim programima. Moram priznati da sam veoma zabrinut i razočaran lošim znanjem s kojim dolaze nakon srednje škole. Uvijek ima izuzetaka, ali nažalost u prosjeku je njihovo znanje iz matematike i prirodnih nauka na niskom nivou. Trebamo svi biti zabrinuti.

Formirano je Ministarstvo visokog obrazovanja i nauke KS. Ovo je jedini nivo vlasti koji ima ministarstvo za visoko obrazovanje i nauku. Zbog toga su mnogi pohvalili odluku o formiranju ovog ministarstva. Prošlo je skoro prvih stotinu dana rada tog ministarstva, odnosno Vlade KS. Kako biste ocijenili rad ovog ministarstva?

– Veoma je teško ocijeniti rad novoformiranog ministarstva na osnovu samo 100 dana rada. Kao što ste i sami napomenuli, ne postoji slično ministarstvo u Bosni i Hercegovini, pa ne možemo napraviti poređenje.

 Koliko je meni poznato, još uvijek nisu zaposleni službenici u ovom ministarstvu, tako da je njegov rad ograničen. Ono što jeste pozitivno u ovih prvih 100 dana je to što možemo uskoro očekivati pojavu teksta novog zakona o visokom obrazovanju u javnoj raspravi i nadam se objavljivanju javnog poziva za finansiranje naučnoistraživačkih projekata. Planirano je tri miliona KM za ovu stavku u budžetu KS.

Najavljeno je i donošenje novog zakona o visokom obrazovanju KS. Iz vaše percepcije kao naučnika i prosvjetnog radnika, šta bi se trebalo postići ovim zakonom?

 – Očekujem da će novi zakon o visokom obrazovanju biti istinski reformski zakon. Pod tim podrazumijevam da će omogućiti uvođenje novina u oblast visokog obrazovanja, koje do sada nisu bile viđene kod nas, a po uzoru na pravila, principe koji postoje u evropskom prostoru visokog obrazovanja.

Ne možemo sve kopirati iz Evrope, ali neke stvari moramo početi postepeno uvoditi. Reforma je nužna. Potpuna akademska integracija Univerziteta u Sarajevu mora se konačno završiti donošenjem Pravilnika o matičnim oblastima, poljima i granama.

Trenutni Zakon o visokom obrazovanju je to predviđao, ali nažalost, prethodno Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade nikad nije svoj posao uradilo do kraja, iako je po zakonu bilo obavezno.

Tu su naravno i mnoga druga pitanja koja konačno treba riješiti na jedan kvalitetan način, a posebno se to odnosi na napredovanje akademskog osoblja. Izvrsnost u akademskom radu mora biti u fokusu. Moram istaknuti da mi je žao što se nije zadržalo na ideji da se Zakon o Univerzitetu u Sarajevu razdvoji od Zakona o visokom obrazovanju, jer Univerzitet u Sarajevu, bez obzira na to što je formalno-pravno kantonalni univerzitet, po svojoj ulozi je uvijek bio državni univerzitet osnovan za potrebe razvoja bosanskohercegovačkog društva u cjelini. Zbog toga zaslužuje da ga se tretira odvojenim zakonom.

Nedavno ste se susreli s premijerom KS Edinom Fortom i kantonalnim ministrom privrede Adnanom Delićem. Koliko sam informisan, razgovarali ste i o nabavci superračunara. Možete li nam reći nešto više o tome – da li ćete imati podršku vlasti za nabavku tog računara, koja je njegova svrha i koliki je njegov značaj?

 – Premijer Forto nas je pozvao da razgovaramo o položaju naučnoistraživačke djelatnosti na UNSA, jer je želio čuti iz prve ruke o rezultatima ulaganja u nauku koje je provela njegova vlada 2019. godine. Tada je za projekte iz oblasti nauke izdvojeno 2,8 miliona KM.

Ja sam iskoristio priliku da premijeru predstavim jedan projekt koji akademik prof. dr. Dejan Milošević i ja već godinama pokušavamo pokrenuti s mrtve tačke. Naime, riječ je projektu uspostave Centra za kompjutacione nauke i modeliranja/simulacije na UNSA po uzoru na centre koji postoje u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i diljem Evrope.

Taj projekt podrazumijeva nabavku superračunara daleko većih performansi nego što imaju obični dekstop računari. Korištenje takvih superračunara nije ograničeno samo za naučnike, nego se veoma često koriste i u industriji za potrebe istraživanja i razvoja proizvoda.

Nadam se da će premijer Forto shvatiti da je ovo kapitalni projekt za narednih 20 godina, i ako bi Vlada KS stala iza njega, najvjerovatnije bismo mogli aplicirati na neke od evropskih fondova, jer je jedan od strateških ciljeva Evropske komisije ulaganje u računare visokih performansi.

U Sloveniji se trenutno testira novi petascale superračunar pod imenom Vega, koji je finansirala EU u sklopu European High Performance Computing Joint Undertaking inicijative.

Već više od godinu živimo u pandemiji koronavirusa koja je znatno utjecala i na obrazovanje. Koje su to posljedice po studente koje ste vi zapazili u ovom periodu? Da li postoji nešto pozitivno da je pandemija donijela obrazovanju?

 – Pandemija je utjecala na sve segmente naših života, pa tako i na kvalitet obrazovnog procesa. Morali smo se prilagoditi novonastalim okolnostima, preći s klasičnog podučavanja u učionicama na online nastavu.

Ako bih morao navoditi jedan pozitivan primjer, to bi bilo da smo pokazali da, ako nešto moramo i ako postoji volja, sve možemo promijeniti iz temelja, u ovom slučaju koncept nastave.

Nadam se da ćemo se u skorijoj budućnosti vratiti klasičnoj nastavi, jer nema zamjene za nastavu u učionici. Online nastava može biti samo nužna zamjena ili dodatak, ali nikako potpuna zamjena.

Šta biste promijenili u obrazovnom sistemu, ne samo onom visokoškolskom, već i u predškolskom, osnovnom i srednjem?

 – Mislim da nam općenito nedostaje puno više praktičnog znanja jer ne živimo više gdje se znanje isključivo crpi iz knjiga i predavača.

Internet je napravio revoluciju u načinu kako dolazimo do znanja, informacija i podataka. Nekada su istraživačima glavni izvor znanja bile biblioteke, a danas je to Google. Davno sam od jednog starijeg fizičara čuo kako su današnje generacije istraživača u boljem položaju nego što su oni bili, jer ne moraju sate trošiti u biblioteci tražeći neki naučni rad, nego to mogu jednostavno uraditi od kuće uz nekoliko klikova na internetu.

Ovo vrijedi i za sistem obrazovanja. Također, smatram da se mora pratiti kvalitet obrazovanja, pratiti rad nastavnika i to neprekidno. Ako se uvodi nešto novo, onda se posljedice toga moraju pratiti i analizirati da bi se mogao donijeti konačan sud. Kod nas su reforme u obrazovanju praćene veoma površnom analizom o tome šta nije bilo dobro u prethodnim godinama, pa neke reforme naprave još veće probleme.

Uskoro će učenici završnih razreda okončati srednjoškolsko obrazovanje. Koja bi bila vaša poruka njima i šta je ono što će dobiti oni kojima vi budete predavali, odnosno oni koji upišu PMF?

 – Jedna od najvećih grešaka u izboru fakulteta i studijskog programa jeste to što učenici ne razmišljaju o tome tokom srednjoškolskog obrazovanja, pa da se već u toj ranoj fazi pokušaju usmjeriti na onu oblast koju vole ili prema kojoj pokazuju afinitete.

Odabir fakulteta ne treba biti samo odabir fakulteta, nego i odabir poziva koji će onda u nastavku njihovog života definisati njihov životni put.

Svakako, učenicima koji vole prirode nauke, koji su spremni da uče i marljivo rade, preporučujem da upišu Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, jer je to najstarija i najopremljenija institucija ove vrste koju imamo u našoj domovini.

Odsjek za fiziku, kojem pripadam, školuje veoma mali broj studenata, ali zato svi naši studenti po završetku studija nađu posao u struci, što je također veoma važan faktor u odabiru fakulteta i studijskog programa.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!