“Debata utiče na širenje tolerancije među mladima”

Intervju sa Jovanom Tatić, najboljom debatanticom za mjesec avgust u projektu Debatologija koji se realizuje u saradnji Centra za kulturu dijaloga i portala STUDOMAT.ba.

Razgovarala: Tijana Ljuboje

Jovana Tatić

Možete li nam se ukratko predstaviti?

Moje ime je Jovana Tatić, živim u Srpcu, malom gradu u blizini Banjaluke. Imam 16 godina i idem u drugi razred gimnazije. Debata je postala moj hobi otkako sam krenula u srednju školu i planiram se još dugo baviti debatom.

Vaše mišljenje o Debatologiji?

Dopada mi se način na koji je Debatologija osmišljena, jer pruža priliku svima da iznesu svoje stavove i razmišljanja o trenutnim dešavanjima ne samo u BiH, nego i u svijetu. Debatologija je korisna za sve generacije bez obzira odakle dolaze jer im daje mogućnost da učestvuju u jako kvalitetnim internet debatama, a debata razvija kritičko mišljenje i demokratske principe koji su osnov ne samo za napredak pojedinca, već i cijelog društva.

Kada biste mogli izmijeniti nešto na Debatologiji, šta bi to bilo?

Smatram da je Debatologija osmišljenja na jedan kvalitetan način jer omogućava svima da međusobno razmjenjuju svoja razmišljanja. Uvela bih više teza koje nisu ograničene isključivo na BiH i zemlje iz regiona. Također, smatram da bi bilo korisno da se debatantima ukaze na greške koje čine prilikom debatovanja. To bi svakako bilo od koristi svim internet debatantima.

Odakle ljubav prema debati?

Za debatu sam čula kad sam išla u osnovnu školu, ali tada sam mislila da je to samo “svađa” jer su je uglavnom tako predstavljali. Poslije sam na televiziji počela gledati emisije u kojima debatuju isključivo mladi, te su me način i vještina njihovog govora odmah privukli. Željela sam da obogatim svoj vokabular i da usavršim vještinu govorenja, jer me fascinirao način kako se može lijepo i kulturno raspravljati o raznim temama, bez galame i vrijeđanja.

Postoji li neka debata koja je na Vas ostavila poseban utisak i ako da, zašto?

To su svakako debate o slobodi govora na koje sam debatovala na prošlogodišnjem državnom takmičenju. Pravo na slobodu govora ima svako od rođenja, ali se mnogima oduzima. S druge strane je velik broj slučajeva gdje se to pravo zloupotrebljava, posebno na internetu. Na internetu ljudi ismijavaju i vrijeđaju narode druge religije, pola i seksualnog opredjeljenja. Tužno mi je kad čujem i vidim takvo nešto, te su me te teze jako zainteresovale i ostavile na mene jak utisak.

O čemu biste voljeli debatovati u nekoj od narednih debata?

Izbor teza na Debatologiji je i više nego odličan. Govore o aktuelnim temama i navode na duboko razmišljanje, jer se o tome malo govori u javnosti i razgovoru sa prijateljima. Voljela bih kada bi se više debatovalo na teme vezane za slobodno vrijeme mladih, njihove odnose sa porodicom i budućnosti koju nudi BiH za mlade. Bilo bi zanimljivo čuti šta drugi misle o tome kakvu sliku budućnosti BiH trenutno daje mladima. Jedna od teza bi svakako mogla biti “Da li mladi provode dovoljno vremena sa svojom porodicom?” Smatram da se to dosta promijenilo sa pojavom interneta i društvenih mreža.

Zašto je debata važna za mlade ljude?

Debata ima višestruki značaj za mlade. Uči ih organizovanom načinu razmjene mišljenja što podrazumijeva pravilno iznošenja sopstvenih razmišljanja, ali i slušanje drugih dok govore. Jedan veoma bitan uticaj debate je razvijanje kritičkog mišljenja. Za mlade je bitno da sami mogu odvojiti bitno od nebitnog, dobro od lošeg i da već mogu razmišljati i donositi zaključke o nekim ozbiljnijim temama. Također, za mlade je važno da imaju sposobnost i vještinu da sagledaju problem i iz druge perspektive. Debata utiče na širenje tolerancije među mladima što je veoma bitno za njih. Sve što je vezano za debatu utiče na budućnost mladih, jer oni postaju zreliji, sposobniji i vještiji govornici, a to je velika stvar za napredak u životu.

Imate li neki savjet za sve one koji žele da se priključe Debatologiji?

Svima onima koji žele da se priključe Debatologiji poručila bih da se pridržavaju pravila Debatologije koja su jasno definisana i svakako pravila debatovanja, jer bez tih pravila debata više nije debata jer nema nikakav pozitivan efekat. Zatim je samo još potrebno da se prepustite debati i uživate u njoj.

Ako biste nekome ko se nikada ranije nije bavio formalnom debatom, morali objasniti razliku između argumenta i ličnog mišljenja, kako biste to učinili?

Argument je izjava ili niz izjava koji se koristi za opravdanje ili opovrgavanje neke tvrdnje. Argumenti prije svega služe uvjeravanju ljudi o istinitosti ili o zabludi jedne teorije. Na latinskom jeziku argument znači osnova ili dokaz. Argument mora imati, prije svega, logičku formu. Lično mišljenje nije argument i bitno se razlikuje od njega. Lično mišljenje je ustvari lični doživljaj koji može biti zamagljen sopstvenim ubjeđenjima ili predrasudama što nikako ne može služiti kao stav koji nešto može opravdati ili opovrgnuti.

Da li su mladi u BiH dovoljno upoznati sa značajem kulture komunikacije?

Moje mišljenje je da nisu. Mladi premalo ili nimalo razmišljaju o kulturi komunikacije te nisu ni svjesni koliki je njen značaj. Mislim da i kada im se pruži prilika da se bolje upoznaju sa kulturom komunikacije oni jednostavno nisu zainteresovani jer su ubijeđeni da je ispravno komunicirati onako kako to već rade. A ta komunikacija kod mladih se uglavnom svodi na vrijeđanje, psovanje, nepoštovanje sagovornika, bahaćenje.

Možete li navesti tri razloga zašto bi neko trebao biti dio Debatologije?

Biti dio Debatologije je dobro jer se lako oslobodi straha od govorenja, upoznaje se sa problemima koji su prisutni u društvu i susreću se različiti stavovi o istoj temi.

(STUDOMAT.ba)