Foto: eTrafika
Foto: eTrafika
11.04.2015.

Bojan Kresojević: Student ekonomije sa prosjekom 9,95 i autor pet naučnih radova

Bojan Kresojević iz Gradiške kvalitet života ne vrednuje količinom slobodnog vremena nego srećom koju mu pruža to čime se bavi. Tokom tri godine studiranja, u indexu je sakupio devetnaest desetki i samo jednu devetku. Stipendista je fonda dr Milan Jelić. Autor je pet naučnih radova, drži privatne časove i u planu mu je da pokrene lični biznis.


Bojan Kresojević iz Gradiške kvalitet života ne vrednuje količinom slobodnog vremena nego srećom koju mu pruža to čime se bavi. Tokom tri godine studiranja, u indexu je sakupio devetnaest desetki i samo jednu devetku. Stipendista je fonda dr Milan Jelić. Autor je pet naučnih radova, drži privatne časove i u planu mu je da pokrene lični biznis.

Budući da je četiri godine proveo u Ekonomskoj školi, njegovo interesovanje prema ovoj profesiji je raslo, pa se 2012. godine upisuje na Ekonomski fakultet gdje važi za jednog od najboljih studenata.

– Do druge godine gledao sam da mi je prosjek reper mog dotadašnjeg rada, ali sada kada sam prošao polovinu studija više razmišljam o sticanju kompetencija, iskustava i da osluškujući što se dešava u realnosti povežem sa teorijom, ističe Bojan.

Ispite sprema kontinuirano, budući da nijedan ispit nije jednak i da se ne uče na isti način. Znanje koje posjeduje utvrđuje kroz privatne časove koje aktivno drži iz četiri predmeta – statistika, finansijsko računovodstvo, finansijska matematika i upravljačko računovodstvo.

U skladu sa visokim prosjekom već drugu godinu zaredom stipendista je Fonda dr Milan Jelić, tako da uz pomoć privatnih časova i stipendije pokušava roditelje finansijski rasteretiti koliko je to u njegovoj moći.

Naučno – istraživačkim radom počeo se baviti jer se koncept stipendiranja kretao u tom kontekstu. Budući da se ti radovi vrednuju za stipendiranje to ga je i inspirisalo, a ujedno je ispunjen i njihov cilj u motivisanju stipendista.

– To je jedan od instrumenata da svoje mišljenje izrazim i profilišem. Znanje nije kada govorite nešto što je neko drugi rekao, već kada date neko svoje mišljenje, dodao je on.

Naučni radovi koje je napisao su iz oblasti makroekonomije, a namijenjeni su za cjelokupnu stručnu i naučnu javnost u skladu sa samom tematikom rada. U radovima se akcenat stavlja na pitanje kako postići veću konkurenciju naše države u globalnim okvirima u skladu sa našim mogućnostima. Rad na koji je najviše ponosan i za koji je dobio nagradu na naučno – stručnom skupu “Studenti u susret nauci sa međunarodnim učešćem” iz oblasti društvenih nauka, jeste “Domaća potrošnja u funkciji rasta BiH”, u kojoj razmatra na koji način unaprijediti domaću privredu podizanjem domaće proizvodnje, odnosno potrošnje domaćih proizvoda.

“Kupujte proizvode iz bilo koje zemlje, samo da su domaći.”

bojan-kresojevic-2

Smatra da ni država nema ozbiljne instrumente da utiče na zaštitu domaće privrede, zbog toga je potrebno da se ljudska svijest promijeni i da ljudi shvate da je isplatnije ako nešto platimo i 5 odsto više danas, da bismo u budućnosti imali više radnika za 5 odsto.

– Kupovinom domaćeg proizvoda, preduzeće dobija prihod i tako plaća radnike, porez državi, počinje novi ciklus proizvodnje koji kao rezultat daje nova radna mjesta, ističe Bojan.

U postizanju ciljeva stručnu pomoć su mu pružili profesori i asistenti, a intelektualnim radnjama se ne bi mogao posvetiti da nema podršku porodice i djevojke.

– Period od rađanja ideje do realizacije traje 2 – 3 mjeseca, s tim da periodično izdvajam vrijeme za pisanje radova. Sa aspekta sopstvenog razmišljanja svaki kreativni rad zahtjeva neki slobodniji okvir jer ako nešto normirate ne možete ostvariti nikakvu kreaciju, objašnjava nam Bojan i ističe da mu je u tom period neophodna njihova podrška.

Objavom radova učestvovao je na brojnim konferencijama na fakultetu koje su bile naučno – stručnog karaktera. Njegov naredni angažman vezuje se za projekt “Studenti u susret nauci” koji organizuje Studentski parlament, gdje je Bojan imenovan za rukovodioca ovog naučno – stručnog projekta.

Na pitanje šta planira po završetku studija ističe da nema precizne planove, a smatra da nije ni neophodno da ih ima jer u životu nije smisao raditi ono što voliš, nego voljeti ono što radiš.

– Želja mi je pokrenuti sopstveni biznis za koji nije potreban kapital nego intelektualna svojina. Planiram se usavršavati i razvijati u stručnom i naučnom radu, te na taj način razviti kompetencije za neku oblast, istakao je Bojan.

Odrastao je u porodici sa četvoro djece tako da ga je želja da traži svoju poziciju i mjesto pod suncem, i baš takvo odrastanje dovelo do toga da briljira u svemu što radi. U životu nije dobro biti pasivan nego aktivan učesnik.

– Način posmatranja mladih prvo da im se sve obezbjedi da bismo nešto uradili po mom mišljenju nije najispravniji jer potrebno je da pokažete neki kvalitet i interes i da tako privučete pažnju i podršku kako prijatelja, roditelja tako i cjelokupnog društva, zaključio je Kresojević.

Tekst nastao u sklopu projekta “Može i drugačije”, koji finansira Fondacija SHL, a glavni partner je Hypo Alpe Adria banka.

(Nataša Kondić, eTrafika.net)

Želiš čitati nove studentske izreke i motivacije, zabaviti se i naučiti nešto novo? Prati STUDOMAT na Instagramu.

AUTOR: STUDOMAT.ba

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.