
Većini studenata se desi da ih obuzme panika i strah zbog nadolazećeg ispita jer ga nisu dovoljno dugo spremali, sve se „pomiješalo“ u glavi i dok blijedo gledaju u knjigu, obećavaju sami sebi da će sljedeći put početi učiti na vrijeme. Ali, šta se desi kada dođe „sljedeći put“?
Odlaganje nečega što nam je u određenom trenutku mrsko uraditi, a umjesto toga pristupamo radu na nečem manje neprijatnom ili čak zabavnom, zove se prokrastinacija. Pod ovim se pojmom može svrstati i odlaganje nekih sitnica, poput pranja suđa, vježbanja, čišćenja… Dakle, svako od nas se bar jednom našao u situaciji da nešto odloži i to je normalno, ali problem nastaje kada prokrastinacija postane hronična i kada nam smeta u ostvarenju našeg punog potencijala. Osobe kojima je ona svakodnevnica, neprestano odlažu obaveze, da bi napokon došlo do odustajanja od iste. Kada nešto odložimo, osjetimo trenutno olakšanje, ali nažalost, to nam ne donosi rasterećenje na duge staze.
Kako možemo prepoznati prokrastinaciju?
- Ukoliko smo napravili listu zadataka, i ako u toku dana prionemo na izvršavanje najmanje važnih, npr prije ćete otići baciti smeće nego učiti za ispit koji se bliži, vjerovatno je riječ o odlaganju.
- Beskonačno spremanje za ispit. Očistili ste radni prostor (ili možda cijeli stan?), otišli u prodavnicu, kupili čokoladice i Red Bull kako biste imali dovoljno energije za učenje, sjeli ste za radni stol, ali ste upravo ugledali mrlju na prozoru, koja vam toliko „bode“ oči, da vi jednostavno ne možete početi učiti dok to ne sredite…
- Čekamo pravo vrijeme ili pravo raspoloženje kako bismo počeli obavljati obavezu. „Vrijeme je danas tako tmurno, sutra ću učiti, sigurno će biti ljepše.“
Moramo se zapitati i shvatiti: Zašto prokrastiniramo?
Uzrok odlaganja varira u zavisnosti od tipa osobe ili vrste zadatka. Važan korak u pobjeđivanju ovog stanja jeste upravo otkrivanje povoda. Neki od razloga prokrastinacije mogu biti:
- Zadatak je dosadan, komplikovan, frustrirajući. Pojedine osobe imaju iracionalnu filozofiju da sve što rade mora bit lako i prijatno te ne mogu podnijeti aktivnost koje ne odgovaraju tim opisima. Većina poslova zaista može biti dosadna, ali moramo shvatiti da se radi o kratkoročnoj neprijatnosti, a mi sami odlučujemo da li će dugoročne posljedice biti prijatne ili ne.
- Neko izbjegava izvršavanje zadatka jer se ne smatra dovoljno kompetentnim da bi ga mogao izvršiti, dakle strah od neuspjeha.
- Organizovani ljudi imaju listu prioriteta, bila ona pisana ili samo zamišljena, ali su joj dosljedni i izvršavaju prvo najvažnije jer znaju da im to donosi najveće olakšanje.
- Prokrastinirati mogu i perfekcionisti koji smatraju da nemaju dovoljno resursa kako bi neki zadatak uradili savršeno, pa ga jednostavno neće ni raditi.
- Potencijalni razlog može biti i neodlučnost. Tada osoba ne može odlučiti kojem zadatku dati prioritet, pa ostaje zatrpana svakim.
Kako se riješiti prokrastinacije?
To je oblik ponašanja koji postaje navika i ne može se očekivati njeno suzbijanje za jedan dan. Moramo se motivisati nečim što će nas natjerati na izvršenje zadatka, npr:
- Iako ste možda odrasli, zamolite nekog da vas kontroliše, vršnjak ili član porodice.
- Razmotrite dugoročne posljedice neizvršenja zadatka i shvatite da su ipak neprijatnije od trenutne situacije.
- Usredotočite se na samo jedan zadatak, a po njegovom izvršenju, pređite na sljedeći.
- Ukoliko vam je obaveza koju imate neprijatna, promijenite svoj ugao gledanja na nju. Ne mora i neće svaki zadatak u životu biti prijatan, zabavan, lagan, zanimljiv. Učenje je možda najmanje neprijatna stvar u moru neprijatnih koje vas čekaju.
- Obećajte sami sebi nagradu, ali samo ako potpuno obavite zadatak.
Kada sljedeći put poželite odložiti neku obavezu, sjetite se da je odlaganje samo u datom trenutku dobra odluka, ali gledano na duge staze, to vam donosi više štete nego koristi. Uhvatite se u koštac sa zadatkom, pobijedite neprijatnost, mrzovolju, dosadu koju osjećate, pa će vam naredni neprijatni zadaci biti mnogo lakši za obaviti, jer ste stekli neko „iskustvo“ sa prethodnim.
(Emina Dedović / STUDOMAT.ba)
STUDOMAT.BA